Prema prikupljenim podacima u okviru projekta „MONITORING I VERIFIKACIJA PRIORITETNIH KORISNIKA ZA POVRATAK I PROJEKTE  REKONSTRUKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI“, stanje u opštini Živinice izgleda ovako:

UKUPNI PODACI ZA OPĆINU ŽIVINICE

POVRATAK: Vratilo se 77 lica odnosno 34 porodica
OBNOVLJENO:  47 stambenih objekata
NEOBNOVLJENO: 243 stambene jedinica.

TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA OPĆINU ŽIVINICE

Općina Živinice	Broj povratnika (lica)	Br.povratničkih domaćinstava	Br.obnovljenih objekata	Br.neobnovljenih objekata
UKUPNO	77	34	47	243

Općina Živinice ima 26 formiranih mjesnih zajednica od kojih 4 gradske. Većina njih su jednonacionalne (Bošnjačko stanovništvo), nije bilo direktnih ratnih dejstava i nije bilo sa mnogih područja raseljavanja stanovništva. Bilo je doseljavanja porodica sa drugih područja BiH (preko 4.000 doseljenika iz Zvornika, Vlasenice, Milića, Bratunca, Srebrenice i regije Janje, Bijeljine itd.). Dio navedenog broja porodica i danas živi na području općine, napravili su stambene jedinice a što će biti evidentno tokom izvještaja sa mjesnih područja.

  MZ BARICE 
Područje nije bilo zahvaćeno ratnim dejstvima i nije bilo raseljavanja stanovništva. Za doseljena lica sa drugih područja BiH Holandska vlada je izgradila u jednom dijelu naselja Gornje Živinice koje pripada ovoj mjesnoj zajednici 4 stambena objekta. U tim kućama još žive 4 porodice u samom naselju vlastitim sredstvima doseljene porodice sa područja Bratunca i Srebrenice napravile su oko 70 kuća.

MZ OSKOVA
U centru pod nazivom Karaula smještene su doseljene porodice iz Podrinja koje u svojim prijeratnim mjestima stanovanja imaju rekonstruisane stambene jedinice ali se ne vraćaju u njih. Tačan broj stanovnika ovog centra (nije klasični kolektivni centar, nego nužni smještaj) nije utvrđen i ne može se utvrditi iz razloga što se tu smještaju i lica-beskućnici iz Živinica. Postojanje ovog centra je uzrok velikih problema i za općinu i za policiju. U mjesnoj zajednici Oskova nije bilo raseljavanja stanovništva niti obnove stambenog fonda.

MZ ŠERIĆI
Nije bilo raseljavanja, samo doseljavanja stanovništva za koje je Holandska vlada uradila 4 kuće na sprat. Još uvijek tu živi 1 porodica a ostale stanove koriste socijalno ugrožena lica.

MZ DONJA VIŠĆA 
Domicilno stanovništvo ne nije raseljavalo. Evidentirano je mnogo doseljenih porodica iz Podrinja koje su vlastitim sredstvima izgradile 220-230 kuća. Prije rata je na području živjelo 12 porodica srpske nacionalnosti. Četiri porodice (10 članova) nisu se raseljavale i danas žive na području. Ostala imovina je uglavnom prodata ili iznajmljena.

MZ GORNJA VIŠĆA
Od raseljenih lica niko se nije vratio. Naselje Brnjice - u zaseocima Jovići i Novakovići 1991 godine živjelo je 200 porodica srpske nacionalnosti. Sve su se raselile a stambeni fond je uništen i nije obnavljan. Niko se nije vratio niti ima interesovanja za povratkom. Dobili su lokacije od opštine Zvornik i izgradili kuće. U ovoj mjesnoj zajednici ima doseljenog stanovništva sa područja Janje, Bijeljine i Srebrenice. Tokom doseljavanja građeno je 8 kuća za po dvije porodice od strane Holandske vlade. Danas u njima stanuju beskućnici i socijalni slučajevi i one raseljene porodice koje se nisu vratile u prijeratna mjesta stanovanja.

MZ ŠAHIĆI
U zaseoku Dubrave napušteno je i devastirano 25 kuća (vlasnici Srbi). Put za ovaj zaseok je izuzetno loš i prijeratni vlasnici rijetko dolaze. Za povratak u 2008 godini prijavile su samo dvije starice.

MZ PODGAJEVI 
Vratile su se i stalno žive na području 3 porodice (6 lica) starije starosne dobi - penzionera. UNHCR je obnovio 6 kuća. Ostale stambene jedinice nisu imale većih oštećenja i vlasnici su ih sami sanirali (domicilno stanovništvo se nije raseljavalo). Problem područja - sanacija primarnog vodovoda u dužini od 2km i sanacija sekundarnog vodovoda za šta je neophodno obezbjediti ukupno 40.000 KM.
Područje ima područnu četverorazrednu školu a od petog razreda učenici pohađaju školu u Đurđeviku udaljenu 4km.
I do prve ambulante stanovnici pješaće u jednom pravcu 4km.

MZ KOVAČI 
Nije bilo raseljavanja, samo doseljavanja stanovništva iz Podrinja. Porodice su ostale trajno živjeti na tom području i vlastitim sredstvima napravile 50 kuća. Oko 200 lica je doseljeno. Na području postoji kolektivni centar (pored stadiona) - izgrađene su 4 dvospratne kuće u kojima i danas živi 16 porodica jer nisu riješile problem obnove svojih kuća u prijeratnim mjestima stanovanja.

MZ BAŠIGOVCI 
Domicilno stanovništo se nije raseljavalo, ali je u periodu 1992-1995 godina na područje doseljeno oko 1.000 lica. Danas ukupno mjesna zajednica ima 1000 porodica (2.500 lica). Doseljene porodice su sa područja Srebrenice. Do sada je napravljeno i useljeno 360 novih kuća aiko na tom dijelu još uvijek nisu riješeni imovinski odnosi. Vlastitim sredstvima u tom novom naselju urađena je elektrifikacija - dalekovod i trafo-stanica. Mjesno područje Bašigovci ima dvije škole, sportsku salu i poligon. 
Zaposlenost : zadovoljavajuća zahvaljujući uspješnim privatnim poduzetnicima tog područja.
Stanovništvo se uspješno bavi stočarstvom - 60 porodica imaju po 8 i više krava. Postoje 3 otkupne stanice za otkup mlijeka.
Ovo mjesno područje ima mogućnosti razvoja turizma i u toku je projekat izgradnje vještačkog jezera, finansijski potpomognut sredstvima federalnog i kantonalnog ministarstva turizma (Rajsko jezero).
Ovo je jedina mjesna zajednica koja nema zgrade ambulante niti riješeno pitanje porodičnog ljekara.
Centru za socijalni rad prijavljeno je 10 lica i oni su korisnici socijalnih primanja.

MZ ŠIŠIĆI 
Doseljeno i ostalo da trajno živi 40 porodica iz sjeveroistočne Bosne (kupili kuće ili gradili na novo). Domicilno srtanovništvo se nije raseljavalo jer nisu bili u zoni ratnih dejstava.

MZ TUPKOVIĆ 
Domicilno bošnjačko stanovništvo se nije raseljavalo. Sa područja zaseoka Culjaga, Filipovci i Samardžije iselilo se stanovništvo srpske nacionalnosti. Vratilo se ukupno 10 porodica (23 lica) a najmlađi povratnik ima 52 godine. Porodice teško žive iako imaju velike posjede obradive zemlje koju uglavno daju pod zakup jer su povratnici starije starosne dobi i fizički ne mogu da obrađuju zemlju. Obnovljeno je 20 kuća. Deset se koristi, ostale vlasnici prodaju. U 2009 godini prodate su 3 kuće.
Povratnici se liječe u ambulanti u Tupkoviću udaljenoj 2km od zaseoka.

MZ SVOJAT 
Naseljava je većinsko bošnjačko stanovništvo i nisu se raseljavali. Iz zaseoka Krivača odselilo je 30 porodica srpske nacionalnosti. Do danas se vratilo 12 porodica (28 lica) uglavnom starijih ljudi. Izgrađeno je 12 kuća. 18 kuća je još devastirano. Nema većeg interesovanja za povratak.
Problem područja je vodosnabdijevanje. Urađen je projekat za izgradnju bunara i crpne stanice, apliciralo je se nekoliko puta ali bez uspjeha. Projekat je još uvijek aktivan. Ovaj vodovod bi koristilo 12 povratničkih porodica.

MZ RUDAR
Obuhvata dio centra grada i dio prigradskog naselja Ciljuge. Iselilo se 100 porodica srpske nacionalnosti. Pet kuća je bilo zapaljeno i takve su prodate. Niko se nije vratio i do sada su uglavnom sva imanja prodata. Područje nije napuštalo 10 porodica srpske nacionalnosti i danas žive tu. Područje ima dosta stanovnika Roma (oko 1.000 lica). Dio njih živi pravim Romskim životom jer im društvena zajednica nije omogućila bolje uslove a dio porodica je kupio imanja raseljenih Srba ili na novo pravili svoje kuće. Na državnom zemljištu napravljeno je oko 1.000 kuća (vlasnici izbjegličke porodicee sa drugih područja, interno raseljene porodice sa područja općine Živinice i Romi). Urađena je kompletna infrastruktura i pokrenuta inicijativa za izgradnju četverorazredne škole (temelj urađen ali nedostaju sredstva za dalji rad).

MZ CENTAR-ŽIVINICE
Vratilo se 9 porodica (20 lica) 1996 godine UNHCR je vršio sitne opravke. Nema devstiranih stambenih jedinica a svim povratničkim porodicama obnovljene su kuće - ukupno 9.
Na području nije riješeno pitanje vodosnabdijevanja i centralnog grijanja.

MZ DONJE DUBRAVE
Multietnička sredina (žive Bošnjaci i Hrvati) i nije bilo raseljavanja stanovništva niti oštećenja objekata.

PODACI ZA OPĆINU ŽIVINICE:
Vratilo se: 34 porodice (77 lica)
Obnovljeno: 47 stambenih jedinica
Nije obnovljeno: 243 stambenih jedinica (raseljena lica srpske nacionalnosti i nemaju interesovanja za povratak niti apliciraju za pomoć.
Kolektivni centar se nalazi u blizini stadiona i živi 16 porodica u njemu.

Privredni resursi:
- eksploatacija šuma i prerada drveta su dominantne privredne grane koje zapošljavaju najveći broj stanovnika.
Takođe rudnici mrkog uglja Đurđevik, Višća i Dubrave su privredni subjekti koji su izvor ekonomske opstojnosti mnogih porodica.
Treći privredni resurs je termalna voda i izvorište Toplice koje dijelom snabdijeva vodom Živinice, Tuzlu i Lukavac.

Izvor podataka za općinu Živinice:
► Služba za opću upravu i društvene djelatnosti, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica
► Monitori UZOPI U BiH.

Izdvojena / Utrošena sredstva u općini Živinice

 

2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006