Pregled Kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini u 2011 godini.
|
||||||
OPĆINA |
KOLEKTIVNI CENTAR |
BR. KOL. CENTARA U OPĆINI |
BROJ DOMAĆI-NSTAVA |
BROJ |
NAPOMENA |
|
BANOVIĆI |
JEŽEVAC |
5 |
77 |
215 |
Ježevac i Mrdići su naselja, a ostalo su kuće izgrađene od strane holandske Vlade.Život u kolektivnom centru Mrdići život je više nego težak. Roditelji, da bi djeci omogućili odlazak u školu, odlaze na banovićki površinski kop, u rudnik nekoliko kilometara dalje, kopati ugalj, a brojne su majke koje odlaze na okolne banovićke planine da i po dvanaest sati dnevno beru ljekovite trave za koje zarade pet maraka. Kolektivni centar Ježevac, jedan je od najvećih kolektivnih centara u Federaciji BiH. U njemu živi 77 porodica sa ukupno 215 članova iz podrinjskih područja. Oko 160 porodica je u međuvremenu na razne načine riješilo svoja pitanja (povratak, odlazak u zemlje zapadne Evrope, sticanje imovine u FBiH..) U naselju postoji redovno napajanje električnom energijom i vodom za koje Vlada TK-a i općina Banovići plaćaju nastale troškove, te obezbjeđuju ogrijev. Zbog malog broja djece u ''Ježevcu'' radi samo jedno kombinovano odjeljenje osnovne škole. Pedesetak djece, koji pohađaju nastavu, su prepušteni sami sebi, uz pomoć svojih roditelja koji se bore za golu egzistenciju u kolektivnim centrima.Uglavnom ova djeca svoje školovanje završavaju nakon obaveznog osnovnog obrazovanja. Dječaci nakon osmog razreda već odlaze raditi teške fizičke poslove pomažući roditeljima, a djevojčice se udaju već i sa trinaest godina. |
|
BRATUNAC |
KRAVICE |
2 |
24 |
93 |
Na području općine Bratunac, u kolektivnom centru Kravice, smještene su ukupno 24 porodice. Smještaj ne koristi ni jedan vid finansijske pomoći. Svi korisnici su u stanju socijalne potrebe. U kolektivu nema niti jedan pozitivno riješen slučaj, a sami finansiraju troškove struje i komunalija. Nemaju kanalizaciju i prijeti opasnost od epidemije. Cijele porodice žive u jednoj prostoriji, te dijele kupatilo sa drugim porodicama. Najčešće porodice žive na manje od 30 kvadrata, a to su četveročlane ili čak višečlane porodice, a svega 15 % ima zasebnu sobu za djecu. Samim time su djeca osujećena u svom odrastanju, u obrazovanju. 30 % porodica u tim stambenim prostorima nema vodu, 33 % nema toalet. To su samo neki od parametara. Zaključak je da su stambeni uslovi nepovoljni, te time nisu povoljni uslovi za obrazovanje djece. 76 % djece je obuhvaćeno obrazovnim sistemom, 3 % prekida školovanje, ali zabrinjava da 37 % djece ima završenu samo osnovnu školu. Znači, pravo na obrazovanje je prilično osujećeno u tom smislu, ali ono što ohrabruje je da djeca koja pohađaju školu, ima ih dosta, prolaze vrlodobrim i odličnim uspjehom, znači da su motivisani da uče, da se obrazuju i da vide izlaz iz te situacije u kojoj jesu. |
ČAPLJINA
|
TASOVČIĆI |
2 |
81 |
181 |
Kolektivni centar Tasovčić je jedan od onih dugovječnijih u BiH. Još je bio rat kad je otvoren. U kampu su rođena djeca, sklopljeni brakovi. U kampu je 181 osoba koja ima status interno raseljenih. Samo tri porodice, od 81, se žele vratiti u svoje prijeratne domove. Većina stanara su iz Kaknja, Zenice i okoline. U kampu ima oko dvadesetoro djece koja su tu rođena, bračnih parova koji su tu sklopili brak, narkomana, alkoholičara i psihijatrijskih bolesnika. |
ČELIĆ |
ŠIPOŠNICA |
3 |
7 |
17 |
Porodice koriste kuće holandske Vlade. |
DRVAR |
PSIHIJATRIJA |
1 |
6 |
101 |
U kolektivnom centru „Psihijatrija“ stanuju Hrvati iz centralnog dijela BiH čija je imovina uništena. Radi se o starijm i nezaposlenim osobama kojima je potrebna socijalna pomoć. |
DOBOJ |
DOM PENZIONERA |
1 |
128 |
256 |
|
DOBOJ ISTOK |
BRIJESNICA MALA |
3 |
9 |
37 |
Porodice koriste kuće holandske Vlade. |
GORAŽDE |
BALKAN I
|
4
|
24
|
N.P
|
Nesretnici koji žive u kolektivnim centrima ne mogu da se vrate svojim predratnim domovima iz različitih razloga. Kuće su ili porušene u pljačkaškim pohodima, ili zapaljene, okoliš je često još uvijek pod minama, a neki od raseljenih se nemaju gdje vratiti jer su jednostavno, prije rata bili podstanari. Među njima je najviše starijih osoba koje su same, ali ima i mladih bračnih parova sa djecom i mlađih muškaraca i žena. Osobe koje su smještene u kolektivne centre su lošeg materijalnog stanja jer se uglavnom radi o korisnicima socijalne pomoći ili novčanih primanja po osnovu tjelesnog oštećenja i prava na novčanu naknadu za pomoć i njegu drugog lica ili su nezaposleni iako su radno sposobni. |
|
DIREN-VIDA 2 |
2 |
37 |
118 |
Naselje Diren u mjestu Vida je izgrađeno za raseljene osobe iz Posavine, nakon rata. Dosad je 61porodica riješila stambeno pitanje, odnosno vratila se na prijeratno mjesto prebivališta. |
GRAČANICA |
DOBOROVCI |
8 |
N.P |
1.117 |
U mjestu Doborovci ,izgrađeno je izbjegličko naselje Doborovci 1993 godine, a od 1994 godine je počelo useljavanje izbjeglica. Dosad je smješteno 1117 izbjeglih. Ove osobe su smještene u 48 objekata čija je površina 70 metara kvadratnih (prizemlje+potkrovlje. U naselje je potpuno upražnjeno 5kuća. 7 porodica boravi u ovom naselju,a kuće su im izgrađene u Podrinju, a razlog zašto su još uvijek tu jeste nedostatak električne energije, infrastrukture, školovanje.. |
DONJI VAKUF |
SOLANA |
1 |
1 |
2 |
Kolektivni centar ima vodu i struju. |
DRVAR |
PSIHIJATRIJA |
1 |
N.P |
101 |
|
GRUDE |
KAMP DUBRAVA |
1 |
20 |
64 |
Od kojih 5 porodica sa 14 lica domicilnog stanovnistva. |
GRADIŠKA |
MZ ROVINE |
1 |
9 |
31 |
|
JABLANICA |
GORNJA KOLONIJA |
1 |
10 |
30 |
To su uglavnom lica koja zbog straha od progona i ratnih trauma ne žele da se vrate u mjesta prebivališta, stara i iznemogla lica, te lica koja prije rata nisu posjedovala imovinu. |
KALESIJA |
JEGIN LUG |
4 |
4 |
17 |
Markovići 1 - švicarske kuće |
KISELJAK |
ZGRADA TURIST |
1 |
10 |
11 |
K.c. uključuje i nezbrinute socijalne slušajeve sa područja opštine. |
KLADANJ |
PLANE |
7
|
8 |
25 |
U kolektivnom centru Plane, nadomak kladnja, raspolažu strujom, mesdžidom. Česta je nestašica vode, pa mnogi žele da napuste ovo mjesto. |
KLJUČ |
VELAGIĆI |
1 |
8 |
24 |
|
KONJIC |
OVČARI |
1 |
5 |
7 |
4 porodice interno raseljena lica sa prijeratnom imovinom, a jedna porodica je bez prijeratne imovine i jedna porodica u stanju socijalne potrebe. |
LUKAVAC |
TURIJA |
4 |
22 |
82 |
Kuće holandske Vlade, švedske SIDA-e i IRC. |
MOSTAR |
JUŽNI LOGOR |
4 |
3 |
9 |
|
MODRIČA |
OŠ KLADAR |
1 |
22 |
23 |
|
MAGLAJ |
MERDINO POLJE |
1 |
11 |
28 |
|
PETROVAC |
CENTAR ROMA I |
1 |
36 |
108 |
Ljudi kolektivnom centru nemaju vode, struje, kupilo, i žive u nehigijenskim uvjetima i sanjaju o domu kakav su imali nekada. Život u ovom kolektivnom centru je težak i nije dostojan čovjeku. |
PRIJEDOR |
STADION LJUBIJA |
1 |
9 |
11 |
To su najčešće osobe čija je imovina uništena, a oni su u stanju socijalne potrebe. |
GRAD SARAJEVO |
GLADNO POLJE |
2 |
27 |
112 |
U Hrasnici nude usluge javne kuhinje, vodu, struju, vešernice, čajne kuhinje. Oni funkcionišu uz pomoć Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a. U Gladnom Polju su smeštena raseljena lica sa prijeratnom privatnom imovinom, lica bez statusa koji su u stanju socijalne potrebe. |
SAPNA |
SAPNA |
2 |
5 |
11 |
Kuće holandske Vlade |
SOKOLAC |
PODROMANIJA |
1 |
11 |
35 |
Ministarstvo izbjeglih i raseljenih lica RS-a je obezbijedilo prostorije za stanovanje ovim osobama, a struju i vodu izmiruju korisnici. |
SREBRENICA |
BARATOVA |
1 |
18 |
42 |
U općini Srebrenica postoje dva kolektivna centra: naselje Baratova i hotel Domavija. |
SREBRENIK |
ŠPIONICA |
1 |
78 |
230 |
U naselju Špionica se nalazi izbjegličko naselje u kojem danas živi 78 porodica, odnosno 230 njihovih članova. Ovi smještaji funcionišu uz finansijsku pomoć OMI-a Zvornik, koji i pokriva ovo područje. Korisnici su uglavnom raseljena lica srpske nacionalnosti sa prijeratnom imovinom u općini Srebrenica, i skoro svi u stanju socijalne potrebe. Nedostaje im voda, kanalizacioni sistem odvoda otpadnih voda. Imaju samo jednu česmu sa pitkom vodom u cijelom naselju. |
|
ROSULJE |
2 |
7 |
19 |
U centru postoje samo voda i struja. Za hranu se svako pojedinačno mora snalaziti. |
TEOČAK |
BRANE |
1 |
15 |
57 |
Kuće holandske Vlade. |
TRAVNIK |
DOLAC NA LAŠVI |
1 |
29 |
79 |
Kolektivni centar uključuje nezbrinute osobe sa područja opštine. |
TUZLA |
MIHATOVIĆI |
5 |
164 |
491 |
Izgrađeno je samo naselje Mihatovići, a ostalo su kuće holandske Vlade. Ovo je jedino naselje u kojem u osmogodišnju školu, koja se nalazi u okviru kampa, zajedno pohađaju djeca prognanika i domicilnog stanovništva. Interesi donatora za izgradnju obdaništa za djecu su oslabljeli i nisu u funciji. Tendencija napuštanja centra je smanjena zbog njihovih primjedbi koje se odnose na nedostatak el.energije u naseljima povratka i drugih infrastrukturnih potreba za normalan život, a zbog čega donatori ne prihvataju obnovu i rekonstrukciju. Mnogi su napustili ovo naselje, otišli u SAD i zapadnu Evropu. Danas oko 250 osoba čeka rješenje njihovog prognaničkog statusa. Naselje Mihatovići, petnaestak kilometara udaljeno od Tuzle, već 15 godina utočište je za zaboravljene ljude. To je najveći kolektivni centar u BiH, i jedno od najvećih izbjegličkih naselja u BiH u kojem je rođeno mnogo djece, tako da je vrlo upitno možete li ih nazvati izbjeglim i raseljenim osobama. |
TREBINJE |
LASTVA BARAKE |
1 |
12 |
36 |
|
VISOKO |
BARAKE |
1 |
1 |
10 |
Radi se o romskoj porodici iz Visokog. |
VLASENICA |
STARA ŠKOLA |
1
|
12
|
23
|
Korisnici ovih smještaja imaju obezbijeđenu javnu kuhinju, struju, vodu od strane OMI Vlasenica. |
VIŠEGRAD |
NEZUCI BARAKE |
1 |
9 |
15 |
|
ZVORNIK |
INŽINJERING NASELJE |
1 |
13 |
30 |
Svi korisnici su u stanju socijalne potrebe. Ovi kolektivni centri se nalaze u naselju Karakaj. |
ZENICA |
NASELJE BANLOZI - KAMP BABINO POLJE |
1 |
5 |
21 |
Nastanjeno još 70 lica domicilnog stanovništva, socijalno ugroženih. |
ŽIVINICE |
KARAULA |
1 |
97 |
265 |
Višća i Karaula su naselja, Suha Dom, Suha Škola, Podgejvi i Dubrave su domovi, a ostalo su zgrade holandske Vlade. Oko 30 porodica čeka na izgradnju kuća u povratničkim mjestima, i ne prihvataju djelimično izgrađene objekte u mjestu življenja, a njihovo napuštanje je uslovljeno i obezbjeđivanjem zdravstvenih, obrazovnih, i ostalih elementarnih uslova u mjestima povratka. |
UKUPNO: |
|
Centara |
Domaćin-stava: |
Kori-snika: |
|
Kontakt informacije:
Telefon: 00387 33 239 604
Telefon: 00387 33 239 605
Fax: 00387 33 922 513
E-mail: uzopi@bih.net.ba
E-mail: ured@uzopibih.com.ba
Adresa:
Mihrivode 59
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
www.uzopibih.com.ba
https://www.youtube.com/UZOPI
https://www.facebook.com/uzopiubih
Unija u svom sastavu okuplja lokalna
udruženja/ udruge, lokalne nevladine organizacije, kao i ostale organizacije civilnog društva kako u BiH, tako i van nje.
www.uzopibih.com.ba/clanice
Broj članica Unije:
POSTANITE ČLANICA UNIJE
Odlukom Statuta Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini omogućen je pristup Uniji svim udruženjima-udrugama izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i ostalim nevladinim organizacijama (NVO) u BIH i regionu.
www.uzopibih.com.ba/clanstvo