Istraživanje i identifikacija potreba za ugrožene povratnike i interno raseljene osobe

 

Cilj istraživanja je identificirati probleme i potrebe u lokalnim zajednicama (45) prema 10 oblasti iz Revidrane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma (rekonstrukcija, infrastruktura, povrat imovine, elektrifikacija, obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, zapošljavanje, deminiranje i sigurnost, nadoknada štete), te na osnovu kriterija ugroženosti prioritizirati lokalne zajednice i porodice interno raseljenih osoba i manjinske povratnike.

 

Metodologija

Istraživanje ima nekoliko faza, a u prvoj fazi je analizirano 27  opština/općina/gradova u BiH: Sreberenica, Milići, Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Grad Bijeljina, Brčko Distrikt, Goražde, Foča, Srebrenik, Živinice, Vareš, Maglaj, Ilidža, Ravno, Grad Mostar, Konjic, Gradiška, Novi Grad, Grad Prijedor, Brod, Derventa, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Bosanski Petrovac, Modriča.U drugoj fazi 18 općina: Lukavac, Tuzla, Rogatica, Višegrad, Istočno Sarajevo, Kakanj, Olovo, Čapljina, Stolac, Prozor/Rama, Prnjavor, Doboj, Kotor Varoš, Bihać, Bosanska Krupa, Livno, Tomislavgrad, Kupres FBiH.

Metodologija je podrazumijevala pismenu korespondenciju, telefonsku komunikaciju i terenske posjete.

 

 

Najveći problemi održivog povratka

Najčešći problemi prisutni generalno u svim povratničkim i raseljeničkim lokalnim zajednicama su:

- ekonomska održivosti (visoka stopa nezaposlenosti, 1% povratnika je zaposleno),
- nepoštivanje konstitutivnosti naroda prilikom zapošljavanja u javnim institucijama,
- nedostatak infrastrukture (struja, voda, putevi,...),
- problemi u obrazovanju,
- neobnovljene stambene jedinice,
- minirana područja.
- zdravstveno osiguranje i usluga,
- socijalna skrb i briga za nemoćne,
- povrat imovine.

 

Unija za održivi povratak i integracije u BiH smatra da je osiguranje ostvarenja prava na održivi povratak od velike važnost, kako samih građana, tako i države Bosne i Hercegovine.  Smatramo legitimnim zahtjeve za ostvarivanje prava svih povratnika bez obzira na etničku pripadnost i teritoriju na kojoj žive.  Povratak treba biti depolitiziran, racionaliziran, i mora imati prioritet u finansiranju iz javnih i drugih fondova.

Lokalne zajednice u kojima žive povratnici, pa i raseljena lica koja žele da se integrišu u lokalnoj zajednici, (da rade, školuju se i ostaju), imaju perspektivu i dobru šansu za razvoj.

 

Pitanje standarda života i treba prestati gledati iz perspektive bivšeg sistema ili nekih drugih sistema koji više nisu perspektivni, već porediti sa modernim tokovima i standardima Evropske unije.

 

Sve potrebe u navedenih 45 općina/opština (po mjesnim zajednicama) UZOPI u BiH ima pohranjene u Bazi.

 

 

Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma

U okviru projekta Identifikacije potreba povratnika i raseljenih lica, UNHCR u BiH je definisao 10 općina u BiH koje će se finansirati iz sredstava IPA 2012: Bijeljina, Bosanski Petrovac Brčko Distrikt, Derventa, Foča, Gradiška, Maglaj, Mostar, Prijedor, Živinice.

U svrhu što boljeg sporovođenja projekntih aktivnosti u okviru IPA 202, u 10 navedenih općina, formirane su Općinske/gradske operativne timove uključe i predstavnici civilnog društva.

Timovi se sastoje od Radne grupe/komisije:

•Radna grupa za stanovanje

•Radna grupa za ekonomsku održivost

•Radna grupa za socijalnu zaštitu i inkluziju

 

.