Dejvid Robinson (David), pomoćnik američke državne tajnice Hilari Klinton (Hillary Clinton) za stanovništvo, izbjeglice i migracije, dao je za "Dnevni avaz" ekskluzivni intervju u kojem je naglasio očekivanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) od bh. vlasti da se ozbiljno posvete rješavanju pitanja izbjeglica i raseljenih osoba.

Robinson će u ime Sjedinjenih Država prisustvovati velikoj donatorskoj konferenciji za prikupljanje novca za stambeno zbrinjavanje izbjeglica u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, koja će sutra biti održana u Sarajevu. Na ovoj konferenciji planirano je prikupljanje 580 miliona eura za trajno rješenje pitanja izbjeglica i raseljenih osoba.

Problemi povratnika

- Mislim da je ovo izuzetno značajan korak naprijed u cijelom procesu. Slažem se da je trebalo dosta vremena da se dođe do ovog momenta, ali mislim da je važno da se prizna posao koji je urađen. 

Jasno je da se putem ovog međunarodnog programa zbrinjavanja ne može pomoći svim izbjeglicama i raseljenim osobama, ali se sigurno pomaže onim najugroženijim. Ne bih želio komentirati tempo kojim se sve dešavalo, ali mislim da je vrijedilo napora koji je uložila i američka administracija. 

Činjenica je da nam predstoji ta velika donatorska konferencija, na kojoj učestvuje međunarodna zajednica, uključujući i SAD. To potvrđuje obavezu da se pomogne ovom regionu da stvari krenu naprijed - rekao je Robinson na početku razgovora za naš list. 

Kada smo već kod konferencije, možete li komentirati činjenicu da će Srbija dobiti 335 miliona eura, a BiH, na koju je izvršena agresija, samo 120 miliona eura? 

- Ja razumijem ovaj "optički" dio na koji se vi referirate. Možda se čini da se radi o velikom raskoraku ili favoriziranju jednih nauštrb drugih. Međutim, iz moje perspektive, mislim da je najvažnija stvar da su vlasti BiH bile od samog početka aktivno uključene u cijeli ovaj proces. Njeni predstavnici učestvovali su na svim sastancima i sporazum koji je postignut stvarno oslikava razmišljanje sve četiri države o najugroženijim izbjeglicama.

Naglašavam, mi ovdje ne govorimo o svim izbjeglicama i raseljenim osobama, nego o onima koji su najugroženiji i kojima je potrebna prijeka pomoć. Vlasti BiH složile su se o ovoj formuli. Također, treba naglasiti da je ovo početak procesa, a ne njegov kraj. 

Smatram da je ovo izuzetno važan korak naprijed. Sjedinjene Države predane su cijelom ovom procesu, da se konačno riješi pitanje izbjeglica i raseljenih osoba. Ostat ćemo i dalje angažirani i ohrabrit ćemo međunarodnu zajednicu da nastavi raditi na ovom pitanju.

Dakle, Vaša očekivanja od ove konferencije su velika?

- Da, to je korak naprijed. Siguran sam da je suma za povratak značajna, ali i cijeli proces traje dugo. SAD u ovome ima svoj inicijalni zalog, ali mi smo, svakako, ostali aktivno uključeni u procesu. Ne bih gledao na naš zalog kao na posljednju riječ. Ovo nije "one time deal". Mi razumijemo ovo kao polaznu tačku.

Kako gledate na dosta sporu implementaciju Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, odnosno na sporo rješavanje pitanja izbjeglica i raseljenih osoba u BiH? Čini se da vlasti, posebno u RS, ne žele provoditi ovaj aneks.

- Ja bih se vremenski malo vratio, da bismo razumjeli cijelu situaciju, i to na Sarajevsku deklaraciju o povratku izbjeglica iz januara 2005. godine, koju su potpisali predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. U tom dokumentu sve četiri države potvrdile su svoju opredijeljenost za Međunarodnu konveciju o zaštiti izbjeglica iz 1951. godine, kao i odgovarajući protokol iz 1967. 

U ovom kontekstu svakako je važan Aneks 7. Dejtonskog sporazuma. Sarajevska deklaracija nešto je poput reafirmacije svih ovih dokumenata. Bio sam sretan kada sam prisustvovao potpisivanju Beogradske deklaracije o povratku izbjeglica 7. novembra 2011. godine. 

Tada su ovaj dokument potpisali ministri vanjskih poslova BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, zajedno s predstavnicima EU i UNHCR-a, SAD-a, Evropske razvojne banke i drugih institucija. 

Time su oni potvrdili opredijeljenost za principe iz Sarajevske deklaracije i podvukli uzajamnu obavezu da sarađuju na pitanjima izbjelica i raseljenih osoba, što znači da nađu trajno rješenje za te ljude. To je, na neki način, izrodilo Regionalni program stambenog zbrinjavanja. On je vrlo važan dio Beogradske deklaracije.

Potrebna pažnja

Ako gledamo na mjesta kao što su Srebrenica ili Zvornik u istočnoj Bosni, rezultati povratka zaista su loši. Treba li Srebrenica u svemu ovome imati poseban status?

- Naravno, ovo pitanje može se postaviti u širem međunarodnom kontekstu. Uvijek je pitanje kako se tretiraju izbjeglice i povratnici u takvim sredinama. Mi činimo napore da osiguramo da ti ljudi dobiju adekvatnu podršku od vlasti i, naravno, potrebnu pažnju. 

Ali, tu podršku koju dobiju, ona mora biti konzistentna. Mi ovdje moramo govoriti o integraciji tih ljudi. Mi radimo na tome da osiguramo da stepen podrške bude zaista adekvatan okolnostima u kojima se ti ljudi nalaze.

Svakako, ali kada govorimo o Srebrenici, kao simbolu stradanja, mjestu gdje je počinjen genocid...

- Ja razumijem i taj historijski kontekst, vjerujte. Mi želimo da se tim povratnicima omoguće sigurnost i dostojanstven život.
 
Program stambenog zbrinjavanja

Šta su glavni razlozi zbog kojih se ljudi ne vraćaju svojim domovima, gdje su živjeli prije agresije?

- Globalno gledajući, ljudi se nikada do kraja ne osjećaju sigurno ili ugodno tamo odakle su protjerani. To je razlog zbog kojeg mi naglašavamo da ljudima treba vratiti osjećaj da se mogu dobrovoljno vratiti na svoja ognjišta. Za takvo nešto potrebno im je omogućiti sigurnost i dostojanstvo. 

Ono što pokušavamo učiniti jeste da radimo s tim ljudima, da vidimo konkretne razloge, da riješimo te probleme. Mislim da ovaj program stambenog zbrinjavanja odgovara na ova pitanja. Sigurno ima drugih problema koji su vezani uz izbjeglice. Mislim da ovaj program predviđa i mnoga od njih. 

Zadatak bh. vlasti

Evidentno je da bh. vlasti u svim ovim godinama nisu imali jasnu strategiju za rješavanje pitanja izbjeglica i raseljenih osoba. Kako to komentirate?

- Znam da je međunarodna zajednica, a posebno Evropska razvojna banka, veoma posvećena ovom pitanju i da dobro sarađuje sa bh. vlastima. Planovi su usklađeni sa zadacima. Vjerujem da će bh. vlasti sarađivati. Mi smo tu da pomognemo ako bude nepredviđenih situacija.