PRESS
Al Jazeera, 7. decembar 2012.
U BiH još uvijek 53 izbjeglička centra
Ratna razaranja devedesetih godina prošloga stoljeća rezultirala su velikim migracijama stanovništva na ovom području.
Prema podacima UNHCR-a iznesenim u junu, u četiri zemlje regije Zapadnog Balkana više od 73.000 izbjeglica živi ispod granice siromaštva.
Procjene govore kako je za njihovo zbrinjavanje potrebno između 500 i 600 miliona eura.
Vlada Srbije identificirala je oko 45.000 izbjeglica u stanju nužne potrebe.
U Bosni i Hercegovini ima ih oko 14.000 hiljada, u Hrvatskoj oko 8.500.
Najmanje ih je u Crnoj Gori, oko 6.000.
Reporterka Al Jazeere Arduana Kurić provjerila je kako žive izbjeglice u Sarajevu 16 godina nakon završetka rata.
Ona je posjetila izbjeglički centar u Hrasnici, u kojem trenutno živi 26 porodica.
U 12 kvadrata
U 12 kvadratnih metara životnog prostora živi porodica Cernica, Zlatka i njena majka.
To je njihov dom već osam godina, a izbjegle su iz Kalinovika.
U Centru su oslobođene plaćanja struje i grijanja, a s ostalim izbjeglicama dijele kupatilo, toalet i vešeraj.
"Kupati se možeš kad hoćeš, ali ima dole mašina i ja imam pravo dva put sedmično da perem veš", kaže Zlatka.
Ona ne zna do kada će dijeliti sudbinu s ostalim izbjeglicama u ovom centru, drugog doma nema, a o povratku ne razmišlja.
"To je sve zaraslo u šumu, tamo nema nigdje ništa, ni struje, ni vode, ni cesta, nema nigdje ništa u nas", govori Zlatka o mjestu gdje je njen nekadašnji dom.
Zlatka je u ratu bila i u logoru u Kalinoviku.
To je razlog više zbog kojeg se tamo ne želi vratiti.
Mjesečno 47 eura
Od Saveza logoraša danas prima 47 eura mjesečno, to su jedina primanja ove porodice.
Život u Centru posebno teško pada Zlatkinoj majci.
"Daj Bože mi smrt da umrem čas prije, da se ne patim", govori Hasnija Cernica.
Slične uvjete život imaju i izbjeglice u drugom bosanskohercegovačkom enititetu.
U Ulici Draže Mihajlovića u Istočnom Sarajevu nalazi se jedan od 19 kolektivnih izbjegličkih centara, od ukupno 53 koliko ih ima u Bosni i Hercegovini.
Marica Stanković je 1992. godine iz Sarajeva izbjegla u Rudo.
Tamo se pridružila Vojsci Republike Srpske (VRS).
"Radila pri vojsci, shvatite. Znate šta se radilo, što i ostali vojnici", kaže Marica.
Jedno kupatilo i pet porodica
U Sarajevu je Marica prije rata radila u hotelu Bristol.
Živjela je kao podstanar.
Dugoročno rješenje svog stambenog pitanja očekuje od vlasti u RS-a.
"Pa rekli su da se zgrada pravi, da će ovo što je ostalo tamo smjestiti, za drugo ne znam", kaže Marica.
Do tada će Marica živjeti u prostoriji od 10 kvadrata.
Kupatilo će dijeliti s još pet porodica, a veš će moći prati jednom sedmično.
"Neke izbjeglice nikada se neće vratiti na svoja prijeratna ognjišta, ali se svi oni nadaju trajnom i boljem rješenju", kaže Kurić.
Izvor: Al Jazeera
Preuzeto:http://balkans.aljazeera.net , Al jazeera
Kontakt informacije:
Telefon: 00387 33 239 604
Telefon: 00387 33 239 605
Fax: 00387 33 922 513
E-mail: uzopi@bih.net.ba
E-mail: ured@uzopibih.com.ba
Adresa:
Mihrivode 59
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
www.uzopibih.com.ba
https://www.youtube.com/UZOPI
https://www.facebook.com/uzopiubih
Unija u svom sastavu okuplja lokalna
udruženja/ udruge, lokalne nevladine organizacije, kao i ostale organizacije civilnog društva kako u BiH, tako i van nje.
www.uzopibih.com.ba/clanice
Broj članica Unije:
POSTANITE ČLANICA UNIJE
Odlukom Statuta Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini omogućen je pristup Uniji svim udruženjima-udrugama izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i ostalim nevladinim organizacijama (NVO) u BIH i regionu.
www.uzopibih.com.ba/clanstvo