Model povezivanja povratnika

 

Savez udruženja – udruga izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, pozdravlja imenovanje novog Visokog predstavnika EU u BiH Miroslava Lajčaka. Savez, koji okuplja 93 lokalne nevladine organizacije iz regije, zatražiće od Lajčaka da se angažuje na «deblokadi povratka», što bi jedino donijelo trajni mir i napredak u Bosni i Hercegovini, kaže se u obavijesti za javnost iz ovog Saveza. To je povod za razgovor s predsjednicom Mirhunisom Zukić:

 

RSE: Šta su bili ključni razlozi za podršku dolasku novog Visokog predstavnika Miroslava Lajčaka?

ZUKIĆ: Evo već je peta godina kako su domaće vlasti i institucije preuzele odgovornost za proces povratka. Došli smo u situaciju da imamo više od 60 hiljada porodica koje su beskućnici u Bosni i Hercegovini. Ako tome dodamo još ljude koji žive u alternativnim i kolektivnim smještajima, to govori o alarmantnom stanju. Dakle, mi očekujemo od Visokog predstavnika da neće mirno posmatrati ono što se dešava, odnosno ono što se ne dešava, kada je proces povratka u pitanju. Treba provesti niz segmenata i reformi u oblasti obezbjeđivanja krova nad glavom, zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja… Očekujemo snažnu ulogu OHR-a u svemu tome. U svakom slučaju, mi podsjećamo na ono što je u Bosni i Hercegovini još uvijek na snazi, a to je Dejtonski mirovni sporazum koji je jasno definisao ulogu Visokog predstavnika i OHR-a. Pogotovo u ovom momentu moramo razmišljati o tome da državne institucije još uvijek nisu formirale komisiju za izbjeglice, koja je ključna u rješavanju ovog problema. Pošto je ona formirana po osnovu Zakona o izbjeglicama, a ne po Dejtonskom ustavu, mi smo je morali pozdraviti onakvu kakva jeste. Ali, evo, od izbora, ta komisija za izbjeglice, koju bi činili predstavnici entiteta, Distrikta Brčko, međunarodnih i nevladinih organizacija, još uvijek nije konstituisana. Vrlo smo zabrinuti zbog te indolentnosti koja trenutno postoji na nivou Bosne i Hercegovine u rješavanju ovog problema, ona je zaista nedopustiva. Tako da ćemo mi pozvati i OHR i UNHCR, naravno poštujući onu zakonsku regulativu, koja njih obavezuje da to riješe.

 

RSE: Nije problem samo to što komisija nije formirana, već je i sve ono što ta komisija treba da radi u zastoju.

ZUKIĆ: Svakako. Komisija određuje prioritete. Dakle, ako se sada implementiraju projekti, to su projekti od prošle godine. Znači, ove godine mi apsolutno nismo odredili niti jedan prioritet. Evo ušli smo u sedmi mjesec i ukoliko se ozbiljno pristupi ovom problemu od današnjeg dana, ne znam koliko će se bilo koji od novih projekata moći riješiti u ovoj godini. Saznali smo da čak postoje određena sredstva, međutim stoje i čekaju formiranje komisije, da ona, po svom mandatu, odredi koji su to prioriteti u Bosni i Hercegovini u rješavanju rekonstrukcije stambenih objekata.

RSE: Imali ste jedan zanimljiv okrugli sto u Foči.

ZUKIĆ: Da. Provodimo jedan projekat kroz koji želimo pomoći nevladinom sektoru, konkretno mislim na udruženja povratnika i raseljenih osoba koje žive na području opštine Foča. Cilj nam je da im ukažemo da postoji način da pomognu sami sebi. Ponudili smo im model povezivanja povratnika i raseljenih osoba u ruralnim područjima, da se uvežu u kooperantske lance za poznato tržište, da ljudi počnu živjeti od svog rada. Jer, primijetili smo da imaju viškove proizvoda. Uložili su trud i rad, samo je potrebno da to neko otkupi i da ljudima pomogne da bi ponovo mogli investirati. Ono što je nas jako prijatno iznenadilo, to je prisustvo predstavnika lokalne vlasti, zatim predstavnika Fonda za zapošljavanje Republike Srpske i predstavnika entitetskih ministarstava koji žele pomoći u procesu povratka, ali samo na organiziran način.

 

RSE: Insistirali ste, dakle, na poljoprivredi, na razvoju. To je još uvijek neiskorištena šansa za povratnike.

ZUKIĆ: Svakako, to je ostalo. Ali, evo, u poljoprivredi se neke stvari dosta raščišćavaju, idu nekim svojim pozitivnim tokom, tako da to na neki način ohrabruje ljude da se njome bave. Tu je vladalo jedno beznađe, u masi nejednakih zakona koji su djelovali u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, pa se dešavalo da pola parcele nekog povratnika pripada FBiH, a pola Republici Srpskoj, pa onda da ima stimulativne mjere u jednom entitetu, a u drugom ne i tako dalje. Međutim, ta harmonizacija zakona je uspostavljena, što nas raduje, da ljudi mogu živjeti od svog rada i baviti se tom poljoprivredom.

 

 

Novinar: Gordana SANDIĆ - HADŽIHASANOVIĆ
Izvor: Radio Slobodna Evropa,
www.slobodnaevropa.org
09.07.2007