Štampaj:

Prema prikupljenim podacima u okviru projekta „MONITORING I VERIFIKACIJA PRIORITETNIH KORISNIKA ZA POVRATAK I PROJEKTE  REKONSTRUKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI“, stanje u opstini Ilijaš izgleda ovako:

UKUPNI PODACI ZA OPĆINU ILIJAŠ

 

POVRATAK: Vratilo se 7.872 lica odnosno 2.802 porodica
OBNOVLJENO: 2.535 stambenih objekata
NEOBNOVLJENO: 638 stambena jedinica.
TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA
OPĆINU ILIJAŠ

Općina Ilijaš	Broj povratnika (lica)	Br.povratničkih domaćinstava	Br.obnovljenih objekata	Br.neobnovljenih objekata
Dragoradi	431	121	121	3
Gajevi	450	100	110	30
Ilijaš Grad	-	-	-	-
Kamenica	1.070	300	280	40
Luka	350	100	100	4
Lješevo	400	180	135	2
Ljubina	450	120	100	120
Ljubinići	20	12	19	100
Malešići	45	15	15	5
Misoča	-	-	300	30
Mrakovo	415	128	19	109
Podlugovi	195	83	85	-
Srednje	959	300	270	30
Stari Ilijaš	1.350	600	600	12
UKUPNO	7.872	2.802	2.535	638

 

Iz prikazanog stanja prema popisu stanovništva iz 1991 godine, općinu je naseljavalo 24.733 stanovnika, danas je naseljava svega 15.600 stanovnika. Bitno promijenjena demografska slika područja.
Starosna struktura 2009 godine:
- od 0-14 godina - 3.300 stanovnika;
- 15-64 godine - 10.600 stanovnika
- preko 65 godina starosti - 1.700 stanovnika.
Gustina naseljenosti je prije 1991 godine bila 78 lica na km² , danas je 50 lica ja km².
Od ukupnog broja radno sposobnih je 10.500, zaposlenih je 1.700 lica a nezaposlenih (prijavljenih Zavodu za zapošljavanje) je 4.800 lica.
Općina Ilijaš je površine 323 km² i predstavlja 1,5% stanovništva Sarajevskog kantona.
Stanovništvo je naseljeno na području 14 mjesnih zajednica a prema redoslijedu:

MZ ILIJAŠ GRAD
Područje gradske zone danas naseljava približno 5.000 stanovnika i u različitim vremenskim periodima raseljavalo se kompletno stanovništvo (1991 godine živjelo je 48% Bošnjaka, 49% Srba i veoma mali procenat iz reda ostalih).

MZ STARI ILIJAŠ
Status povratnika imalo je 1.350 lica (600 porodica) od čega bošnjačke nacionalnosti 1.246 lica (554 porodice, srpske 54 lica (24 porodice)i hrvatske 50 lica (22 porodice). Obnovljeno ili rekonstruisano je oko 600 stambenih jedinica ili 95% oštećenog stambenog fonda. Tokom ratnih dejstava gotovo svi objekti su bili srušeni ili devastirani na područjima: Donja i Gornja Karaula, Vlaškovo, naselje Hadžići, Bosanski put i dio Kamenice. Još nije obnovljeno 12 kuća.
Infrastruktura područja u cjelini je zadovoljavajuća.
Zdravstvena zaštita je riješena putem područnih jedinica za pružanje medicinske pomoći.
Područje ima registrovanih 50 porodica (200 lica) u stanju socijalne potrebe i o njima putem stalne ili povremene pomoći brine Centar za socijalni rad Ilijaš. Prisutna je i pomoć Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija.
Najveći problem područja je veliki stepen nezaposlenosti radno sposobnog stanovništva.

MZ MISOČA
Misoča je 1-2,5 km udaljena od centra općine i kategorisana je kao prigradsko područje. Prije rata je imala 1000 stanovnika, a danas 1.500.
Naselje Mlini su poslije uključeni u zonu ove mjesne zajednice a bilo je i doseljavanja stanovništva sa drugih područja BiH. Do danas je obnovljeno 300 stambenih jedinica od čega 285 za povratnike bošnjačke nacionalnosti i 15 za povratnike srpske nacionalnosti. Za obnovu ima 15 kuća porodica koje se nisu vratile (srpske nacionalnosti) i uglavnom su te kuće za prodaju i 15 kuća čiji su vlasnici bošnjaci - povratnici koji trenutno žive kod prijatelja i rođaka.
Veoma je teško utvrditi pravo stanje povratnika iz razloga svakodnevne promjene strukture stanovništva nastale prodajom ili zamjenom nekretnina.

INFRASTRUKTURA:
Prioritet je izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 1.400m na području Gornje Misoče  (izgradnja bi obuhvatila tri kraka):
- Putni pravci : asfaltni put oštećen je i treba ga proširiti na dionicama : Katane - Ušine - Gornja Misoča, Gornja Misoča-Dedići, Donja Mosoča-Široka Njiva-Bare.
- Neophodna je sanacija oštećenog mosta na rijeci Misoči (Donja Misoča - Pušine),
- Područje nema Gras-ovu liniju Misoča-Sarajevo iako ima veliki broj uposlenika, đaka i studenata koji svakodnevno koriste prevoz.
-I ovo područje ima veliku stopu nezaposlenosti i 20 porodica u stanju socijalne potrebe evidentiranih u Centru za socijalni rad Ilijaš.

MZ MALEŠIĆI
Prije rata je ovo područje bilo naseljeno sa 99,9% srpskog stanovništva. Od raseljenih do kraja 2009 godini vratilo se 15 porodica ili 45 lica. Obnovljeno je 15 kuća. Neobnovljeno je 5 kuća čiji vlasnici nisu aplicirali i rijetko dolaze. Ostale stambene jedinice u naseljima koja pripadaju ovoj mjesnoj zajednici Donji i Gornji Malešići, Paljevo i Ribarići, su prodate ili zamijenjene. Područje ima velike demografske promjene i danas tu žive doseljene porodice sa područja 15 općina u BiH.
Za održivi povratak dijeljene su donacije (krave, koke nosilje itd.) ali veće proizvodnje mlijeka, jaja i mesa nema i uglavnom su to proizvodi za ličnhu upotrebu porodica. Povratnička domaćinstva su uglavnom staračka.
Radno sposobnih je 10 mlađih lica od kojih je zaposlena samo jedna četveročlana porodica.
Povratnika đaka je ukupno 10.
U Centru za socijalni rad prijavljeno je 8 porodica koje žive isključivo od njihove pomoći i veoma teško.
Kao prioritetan problem za rješavanje je put Gornji Mlaešići koji su samo djelimično održava, makadamski je i nepristupačan za upotrebu posebno u zimskom periodu.

MZ KAMENICA
 Udaljena je od centra Ilijaša 36km i obuhvata naseljena mjesta: Drinčići, Šehići, Elezovići, Šehovići, Borje, Bibići, Gaj, Dautovići, Nanići i Odžak. Prije rata područje je kompletno raseljeno (320 porodica ili 1200 lica). Do kraja 2009 godine vratilo se 98% prijeratnog stanovništva - 300 porodica ili 1.070 lica. Obnovljeno je 280 kuća, neobnovljeno 40.
Problem područja: Neurađena kanalizaciona mreža koja za posljedicu ima izlijevanje fekalija u blizini obradivog zemljišta i kuća i gotovo svakodnevne inspekcijske kontrole. Mogućnosti izbijanja zaraznih bolesti. Projekat je urađen prije godinu dana ali zbog nedostatka finansijskih sredstava nije realizovan (rijetko koje domaćinstvo ima urađenu septičku jamu).
Elektromreža - drveni stubovi - dotrajali i česti su prekidi u napajanju električnom energijom.
Društveni dom je tokom rata zapaljen - nije obnovljen.
Zaposlenost - od 300 radno sposobnih lica zaposleno je 50. Ostalo stanovništvo se bavi stočarstvom i poljoprivredom.
Potpuno materijalno ugroženih je 10 porodica koje primaju samo povremenu pomoć od Centra za socijalni rad Ilijaš.
Područje šume Zalazine djelimično je minirano.

MZ DRAGORADI
Prije rata je područje naseljavalo760 lica, a danas nakon raseljavanja vratilo se 431 lice (121 domaćinstvo).  99% je bošnjačka populacija.
3 porodice (6 lica) su srpske nacionalnosti.
Obnovljeno je 121 kuća. 3 kuće nisu obnovljene.
Za održivi povratak doniran je stočni fond. Organiziran je otkup mlijeka. Zbog dobrih uslova za bavljenje stočarstvom i poljoprivredom (proizvodnja mlijeka, mliječnih proizvoda, uzgoj kupine, ribizle i maline, te otkup gljiva) povratnici žele osnivanje zemljoradničke zadruge.
60% putne mreže je obnovljeno, neophodna je rekonstrukcija makadamskog puta raskršće Gajine, Vladajevići, Dragoradi i Dabovići u ukupnoj dužini od 4km.
Područje nema industrije i nije proglašeno industrijskom zonom. Ima dobre uslove za preradu drveta, registrovane su i pilane koje ne mogu dobiti upotrebnu dozvolu zbog toga što područje nije industrijska zona. Pilane bi dale mogućnost za zapošljavanje preko 50 nezaposlenih lica.
Velika je stopa nezaposlenosti (preko 50%) radno sposobnih radi po potrebi i na dnevnicu.
Zdravstvene usluge stanovnici koriste u Srednjem 20km udaljenom od mjesne zajednice Dragoradi. To je veliki problem za stanovnike starije starosne dobi kojih je u procentu 30%.
Socijalna skrb - nakon ulidanja Zakona o socijalnoj zaštiti pooštreni su kriteriji za korisnike socijalnih davanja, te su socijalno ugrožene porodice u stanju bijede. Takvih je 15 porodica, niko ne prima stalnu socijalnu pomoć iako su u nadležnosti Centra za socijalni rad.
Područje ima četverorazrednu školu, a preko toga djeca putuju do Srednjeg u školu. Imaju organizovan prevoz.
Nema miniranih dijelova mjesne zajednice.

MZ LJUBINA
Prije rata je živjelo 240 domaćinstava i nakon raseljavanja vratilo ih se 120 porodica (450 lica) od toga je 95 porodica (320 lica) bošnjačke nacionalnosti i 25 porodica (130 lica) hrvatske nacionalnosti. Od raseljenih srpskih domaćinstava niko se nije vratio. Obnovljeno je 100 kuća. Nije obnovljeno 120 kuća (većinom su vlasnici srpske nacionalnosti i njihova imovina je uglavnom za prodaju).

Stanovnicima veliki problem pričinjava neriješen kanalizacioni sistem, posebno u naseljima Solakovići i Povuća ( u ovom naselju nije riješen problem vodosnadbijevanja).

Nije rekonstruisano oko 3 km asfaltnih i 10km makadamskih puteva.
Iako je mjesno područje udaljeno 15km od Ilijaša ili 10km od Srednjeg stanovnici nemaju ambulante, nego usluge koriste u domovima zdravlja Ilijaš i Srednje.

Djeca pohađaju školu u Srednjem i imaju organizovan prevoz.

Područje pod minama su rubni dijelovi naselja Višnjica, Solakovići i Korita (gdje su bile linije razgraničenja).

10 porodica je socijalno ugroženo i korisnici su jednokratnih socijalnih pomoći.

Predstavnivi mjesne zajednice Ljubina nekoliko puta su upućivalizahtjeve za produženje linije (2 km) gradskog prevoza, ali nisu naišli na razumijevanje.
Području mjesne zajednice Ljubina pripadaju naseljena mjesta: dio Korita, Kožlje, Ulištovići, Vidotina, Velika njiva, Čemerno, Čemernica, Karaula i Zakutnica.

MZ LJUBINIĆI
Karakteristično je područje ovdje žive raseljeni stanovnici sa drugih područja u BiH, kupili su imovinu i izgradili kuće. Mjesna zajednica ima 1000 stanovnika od čega 20 povratnika (12 porodica) uglavnom starije starosne dobi - jednočlana ili dvočlana domaćinstva. Obnovljeno je 19 kuća. Za obnovitisu ostale kuće u naseljima Banje Brdo i dio iznad Gornji Baldegovići - oko 100 kuća. Vlasnici rijetko dolaze, imanja su zapuštena i na prodaju su i kuće i zemljište.

Doseljeno stanovništvo živi uglavnom od poljoprivrede jer je zaposleno samo 10% radno sposobnog stanovništva (kod privatnih poslodavaca ili kao sezonski radnici).

Do IV razreda djeca idu u područnu školu, a do IX razreda idu u školu u Podlugovima (2,5km udaljenu).

Zbog povećane izgradnje kuća, napajanje električnom energijom je loše, te je neophodna izgradnja trafoa.

Gornji dio naselja Baldegovići zbog visinske razlike ima otežano vodosnadbijevanje za 10 domaćinstava (u ljetnom periodu presušuju im izvori).

Putna mreža u dužini od 4 km je u jako lošem stanju (samo je obnovljen dio asfalta u dužini od 1km).

Stanovnici ovog područja smatraju da su zapostavljeni od strane lokalne vlasti.

MZ LJEŠEVO
Udaljena je 6km od Ilijaša i prije početka ratnih dejstava bila je multietnička zajednica u kojoj je živjelo 570 stanovnika. Trenutno je naseljava 1.260 stanovnika ili 427 domaćinstava. Bitno je izmjenjena demografska slika doseljavanjem raseljenih porodica iz Istočne Bosne, Srebrenice, Bijeljine i nekoliko porodica iz Doboja.
Od povratničkog stanovništva zabilježen je podatak :
- 180 porodica (400 lica). Vratile su se porodice hrvatske nacionalnosti (10 porodica). Od raseljenih porodica srpske nacionalnosti niko se nije vratio (na području žive 2 porodice koje se nisu raseljavale). Obnovljeno je 135 kuća a neobnovljenih je 2. 98% imovine prijeratni vlasnici srpske nacionalnosti su prodali.

PROBLEMI:
- Gornji krak podružnice Šigalište prema rijeci slavinji nema riješen problem kanalizacione mreže;
- Putna mreža - nije položen asfalt na dionici Stari Drum, od mezarja do drugog pružnog prelaza u dužini od 819 metara. U lošem stanju je i makadamski put Lug- Staro Selo u dužini od 1.100 m.

Elektro snadbijevanje uredno.

Postoji područna škola Lješevo, kao i Bosansko-Perzijski koledž sa internatom.

Na području djeluje Mehamet i Caritas koji pomažu 10 lica koja su u stanju socijalne potrebe.

Od ukupnog broja radno sposobnih, zaposleno je preko 70%.

Mjesna zajednica Lješevo ima pripadajuća naselja: Lješevo, Lug, Stari Drum, odžak, Šigalište i novo naselje kod osovne škole.

MZ MRAKOVO
Od izlaza iz Ilijaša, Mrakovo je udaljeno oko 1,5km i obuhvata 3 podružnice: Popovići, Salkanov Han i Mrakovo. Raselilo se srpsko stanovništvo oko 70 porodica iz Mrakova i 4 porodice iz Popovića. U Mrakovo su se vratile 4 porodice (10 lica) starijih ljudi, jedna kuća je napravljena nanovo, a 3 djelimično sanirane. Obnovljene su još tri kuće u koje se niko nije vratio. Ima djelimično oštećenih još 10 kuća. Imovina se prodaje.
Povratnici bošnjačke nacionalnosti vratili su se u naselje Popovići 45 porodica (150 lica) i Salkanov Han 46 porodica (150 lica).
U podružnicu Mrakovo vratilo se 33 porodice (105 lica). Obnovljene su 3 kuće samohranih majki.
U Salkanovom hanu obnovljeno je 6 kuća i u Popovićima 3. Nema neobnovljenih stambenih jedinica.

Prioritet područja (ali i kantona i općine) je izgradnja područne ambulante.

U evidenciji Centra za socijalni rad kao korisnici nalazi se 9 lica koja primaju stalnu socijalnu pomoć.

Velika je stopa nezaposlenosti kao i u ostalim područjima u BiH i to je problem mladih ljudi (ukupno se na područje mjesne zajednice vratilo 128 porodica (415 lica) obnovljeno je 19 kuća, neobnovljenih 109).

MZ GAJEVI
Udaljena 35km od općine. 1991 godine živjelo je 1.500 lica (25% srpske nacionalnosti i 75% bošnjačke).
Od raseljenih lica vratilo se ukupno 450 lica (100 domaćinstava) i stalno žive na području. Od ovog broja stvarnih povratnika srpske nacionalnosti je 2 porodice (5 lica) koji žive na graničnom entitetskom dijelu u naselju Rakova noga.
Stambeni fond je u znatnoj mjeri bio oštećen. Obnovljeno je 110 kuća, od čega je 100 naseljeno, a 10 se povremeno koristi. Neobnovljena su sela Draževići, dio Gajeva, dio Čevljanskog polja, ukupno 30 stambenih jedinica. Za povratak na ova područja 6 porodica je izrazilo interes, a ostali prijeratni stanovnici nisu iskazali želju za povratkom.

Do kraja 2009 godine na ovom mjesnom području rekonstruisano je oko 90% putne mreže. Za rekonstrukciju je ostala dionica makadamskog puta prema Rakovoj Nozi i Draževićima u dužini od 20km.

Područje ima dobru niskonaponsku mrežu i samo je jedno domaćinstvo na području Čevljanović polja bez električne energije (ovo domaćinstvo je registrovano u Centru za socijalni rad i u stanju je socijalne potrebe).

Vodosnabdijevanje zbog nedovoljne količine vode za potrebe svih domaćinstava,neophodno je izdvojiti finansijska sredstva za  nadopunu sistema.

Zaposlenost – oko 30% radno sposobnih ima stalno zaposlenje (najveći procenat u šumariji,a 1% je zaposleno u Vogošći i Sarajevu.

Područje ima izgrađenu četverorazrednu školu. Ostali učenici preko četvrtog razreda pohađaju školu u Srednjem – 12km udaljenog od ovog mjesnog područja. Imaju organizovan prevoz.

Ambulanta porodične medicine je u funkciji.

Gradski i međugradski prevoz nije riješen i to je jedan od problema koji je neophodno riješiti u narednom periodu.

MZ LUKA
Obuhvata naseljena mjesta Donja i Gornja Luka, Donja i Gornja Bioča i Ribarići. Danas je naseljava 2000 stanovnika. Iz Donje Luke raselilo se kompletno stanovništvo (bošnjačke nacionalnosti). Povratak je ostvaren 100%. Vratilo se 100 domaćinstava (350 članova). Obnovljeno je 100 kuća. Još na području ima 4 oštećene kuće.
Gornje Luke: naseljavalo je 1991 godine srpsko stanovništvo. Danas tu živi oko 20% tih stanovnika, koji se nisu raseljavali (oko 7 domaćinstava). Prodata su imanja i naseljena su lica sa drugih područja BiH.

Gornja i Donja Bioča: U Donjoj Bioči od prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti živi tek 1% (10 domaćinstava sa 20 članova) uglavnom starijih lica. Dobili su donacije i obnovili 10 kuća. Još dvije kuće su porušene i nema podataka o njihovim vlasnicima. Uglavnom i na ovom području imovina je prodata.
Naselje Gornja Bioča bilježi raseljavanje bošnjačkog stanovništva. Do kraja 2009 godine vratilo se i stalno živi na području 85 domaćinstava (175 lica). Obnovljeno je 80 kuća. Porušenih ili oštećenih kuća nema.
Naselje Ribarići: prije rata je bilo 6 domaćinstava srpske nacionalnosti. Niko se nije vratio. Imanja su prodata i na tom području izgrađene su 2 farme peradara.

Opće karakteristike i problemi područja:

- Zaposleno je samo 10% radno sposobnog stanovništva;
- U Centru za socjalni rad kao korisnici socijalne pomoći evidentirano 9 porodica;
- Kanalizaciona mreža - nije riješen problem ;
- Neophodna je rekonstrukcija i asfaltnih i makadamskih puteva unutar kompleksnog područja, te asfaltiranje putne dionice Ilijaš-Gornja Bioča u dužini od 5 km.

MZ SREDNJE

Obuhvata 17 sela i naseljava je danas 1.030 stanovnika. Raseljavalo se stanovništvo srpske nacionalnosti i bošnjačko na područjima ratnih dejstava. Stambeni fond je bio kompletno oštećen.
Do kraja 2009godine vratilo se u Donje Čevljanoviće- 2 porodice (5 članova); Srednje- 3 porodice (10 članova) i na području još živi 7 porodica srpske nacionalnosti koje se nisu raseljavale.
U selo Šabanci vratile su se 2 porodice (4 lica); Krivajeviće 6 porodica (14 lica), Donje Ivančiće 1 samac, Lađeviće 1 samac, Nišiće 12 porodica (27 članova); Visojevica 30 porodice (10 članova): UKUPNO 30 porodica (72 lica).

Obnovljeno je 29 stambenih jedinica. Ostala raseljena lica srpske nacionalnosti ne izražavaju želju za povratkom i imanja se uglavnom prodaju.

Na područje mjesne zajednice Srednje, vratilo se 959 lica bošnjačke nacionalnosti (300 porodica). Obnovljeno je 270 kuća. Još za obnoviti ima 30.

Veliki problem je nezaposlenost radno sposobnog stanovništva. U procentu samo je 10% zaposlenih.
Centru za socijalni rad prijavljeno je 30 porodica u stanju socijalne potrebe.

Bez električne energije su 3 domaćinstva u selu Visojevica i jedno domaćinstvo u selu Tirići.

Područje nema urađenu kanalizacionu mrežu i uglavnom domaćinstva imaju septičku jamu. To je problem koji je neophodno riješiti u dogledno vrijeme.

Zdravstvo, školstvo i putne komunikacije zadovoljavaju standarde.

MZ PODLUGOVI
Na području bitno uvećana demografska slika. Mnogo je doseljenog stanovništva, a prisutno je i fiktivno prijavljivanje stanovnika sa područja Visoko i Breza radi ostavrivanja određenih beneficija. Kompletno područje broji 6.000 stanovnika. Prije ratnih dejstava živjela su 2.604 stanovnika. Na područje se vratilo 100 lica hrvatske nacionalnosti (43 porodice); 64 lica srpske nacionalnosti (30 porodica) i 31 lice iz reda ostalih (10 porodica) što ukupno iznosi: 195 lica (83 porodice). Za manjinske povratnike izgrađeno je 85 stambenih jedinica (2 se povremeno koriste).
Imovina se uglavnom prodaje (posebno kuće čiji su vlasnici srpske nacionalnosti), tako da se ne može utvrditi stvarni broj niti potencijalnih povratnika, niti neobnovljenih stambenih jedinica.

Generalni podaci za općinu Ilijaš i osnovne karakteristike područja:

Vratilo se: 2.802 porodica (7.872 članova)
Obnovljeno: 2.535 stambenih jedinica
Za obnoviti: 638 stambenih jedinica.

Bitno izmijenjena demografska slika područja;
- zaposleno je 1700 lica
- nezaposleno je 4800 lica
- putne komunikacije: lokalna putna mreža je u ukupnoj dužini od 238 km, od čega je asfaltirano 78km, a 160 km je makadamskih i nekategorisanih puteva.
- otpadne vode su bez tretmana i ispuštaju se u otvorene vodotoke. Neophodno je u dijelovima općine (a što je vidljivo iz ispisa po mjesnim područjima) uraditi glavne kanalizacione kolektore i postrojenja. Gradska mreža postoji u mjesnoj zajednici Ilijaš, Grad, Lješevo i Podlugovi, a u toku je izgradnja u mjesnoj zajednici Stari Ilijaš, Misoča i Mrakovo. Ostale mjesne zajednice nemaju kanalizacione mreže i problem rješavaju putem septičkih jama.
- U padinskim dijelovima većine prisutan je problem divljih deponija gdje se otpad odlaže na šumskom zemljištu i potocima.
- Dio industrije je ekonomski i ekološki profiliran kao održiv a u oblastima prerade drveta, proizvodnja pića, mašinska industrija i prerada poljoprivrednih proizvoda.

Izvor podataka za općinu Ilijaš:
► Općina Ilijaš-kabinet načelnika, Služba za izbjeglice i raseljena lica; predsjednici savjeta mjesnih zajednica,
► Monitori UZOPI u BiH .

 

POSEBNA NAPOMENA

Podaci UZOPI u BIH govore da se vratilo
2.802 domaćinstva ili 7.872 člana
Podaci općine Ilijaš vratilo se
13.100 lica (11.000 Bošnjaka, 1500 Srba i 600 Hrvata).

Podaci Ministarstva za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica Kantona Sarajevo ;
Vratilo se ukupno 1.115 porodica bošnjačke nacionalnosti, 134 porodice hrvatske nacionalnosti što iznosi ukupno: 2.641 porodica. Ako ove podatke izrazimo sa primjenjujućom formulom institucija sistema 3,2 člana 1 domaćinstvo dobije se podatak od 8.451 lice.
Gdje je tu nesklad, da li su ovo fiktivni ili stvarni podaci dostavljeni u pismenoj formi od općine Ilijaš o ukupnom broju lica 13.100 (razlika 4.649 lica).
Podaci prema ispisu po mjesnim zajednicama koje su proveli monitori UZOPI u BiH po metodu porodica i lica koji su u momentu ispisa stanovali u svojim stambenim jedinicama su približno jednaki podacima kantonalnog ministarstva.

Ovo je jedan od primjera fiktivnog prikazivanja broja povratnika, obnovljenih i neobnovljenih stambenih jedinica od strane ne samo općinskih službi općine Ilijaš, nego i velikog broja općina/opština na cijelom području BiH.
Ostavljamo da šira javnost da svoju procjenu i odgovor na pitanje: Da li je ovo manipulacija brojkama i licima najugroženije kategorije stanovništva.