MONITORING POVRATKA

UKUPNI PODACI ZA OPŠTINU GORAŽDE

POVRATAK: Vratilo se  1.606 porodica, odnosno 4.985 osoba
OBNOVLJENO:   1.215 stambenih jedinica
NEOBNOVLJENO: 586 stambenih jedinica.                                                                                                                                                                                              
TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA
OPŠTINU GORAŽDE

MZ GORAŽDE I, II, III, IV
U ove četiri MZ u 2010.g. zabilježen je broj stanovnika od 16.273, dok u ostalih 16 MZ broj stanovnika iznosi 13.991.

MZ VITKOVIĆI
Vratilo se:
- 25 domaćinstava srpske nacionalnosti
- 120 domaćinstava bošnjačke nacionalnosti
- 20 domaćinstava interno raseljenih
Ukupan broj iznosi 165 domaćinstava (500 lica)
Obnovljeno je 135 kuća.
Neobnovljeno je 30 kuća.
Ovo je druga po veličini MZ u opštini Goražde.
Evidentirano je raseljavanje stanovništva srpske nacionalnosti i interno raseljavanje domicilnog većinskog stanovništva.
Najviše porodica se vratilo u naselja: Lastavice, Tišine, Kodžaga Polje, Ahmetovići, Kalac i Briješće Selo.
Sedam povratničkih porodica srpske nacionalnosti u naselju Briješće selo nije priključeno na niskonaponsku mrežu i koriste agregat kao alternativu.

Prioritetne potrebe područja:
 Izgradnja mosta preko rijeke Drine u dijelu Vitkovići – Kodžaga Polje (20 učenika se do škole prevozi čamcem)
 Izgradnja omladinskog doma (postoje temelji)
 Kompletna rekonstrukcija makadamskog puta Kodžaga Polje – Ahmovići u dužini od 2 kilometra
 Zaposlenost: u procentima je zaposleno negdje od 30% - 40% radno sposobnih lica. Preduzeće „Prevent“ zapošljava 100 radnika sa ovog područja
 30 lica nema nikakvih prihoda i spadaju u kategoriju socijalnih slučajeva – povremeno dobivaju pomoć od Centra za socijalni rad Goražde

MZ GORAŽDE
Uglavnom stanovništvo koje se vratilo su smješteni u zgradama kolektivnog stanovanja.
Vratilo se 60 porodica (173 lica) srpske nacionalnosti
U naselja Milanovići, Radijevići, Gornji Pargani i Biserna (bila granična zona razdvajanja) interno se raselilo 60 porodica i sve su se vratile (200 lica).
Ukupno se za ovu MZ vratilo 120 porodica (373 lica)
Obnovljeno je 45 kuća i stanova
Nije obnovljeno 35 kuća (naselja Bare 25 i Kolijevke 10)
 Elektrifikacija - U naselju Kolijevke od obnovljenih 7 kuća, samo dvije imaju električnu energiju. Pet porodica povremeno koriste obnovljene objekte.
 Vodosnadbijevanje – domaćinstva koriste privatne izvore.
 Infrastruktura - U naselju Kolijevke dva makadmska puta, koja povezuju naselje, treba nasuti jer su u lošem stanju (2 kilometra)
 Zaposlenost – u opštini su zaposlena dva lica i jedno lice u bolnici u Foči. Ostali rade povremeno, sezonske poslove, ili su zaposleni kod privatnika
 Obrazovanje – u mjesnu školu ide četvero djece Stanovništvo je uglavnom starije starosne dobi i radno su nesposobni, žive od malih penzija ili od pomoći nabližih srodnika.

MZ SADBA
Raselilo se oko 800 lica (300 porodica) od čega se do marta 2010.g. vratilo 200 porodica (500 lica) a 300 ranijih stanovnika je otišlo da živi na drugim područjima. Od toga se vratilo 100 mlađih i 10 romskih lica.
Obnovljeno je 200 satmbenih objekata
Neobnovljenih nema
Infrastruktura
– putne komunikacije su u izuzetno lošem stanju, posebno na tri dionice:
 Sadba – Žigove (3 kilometra) – makadam
 Sadba – Krkljanovići (3 kilometra)
 Sadba – Dragoge (2,5 kilometara)

MZ VRANIĆI
Stanovništvo se interno – privremeno iseljavalo.
Vratilo se 50 porodica (120 lica)
Obnovljeno je 30 stambenih jdinica
Neobnovljeno je 20 stambenih objekata sa manjim stepenom oštećenja (krovovi, fasade...). Četiri porodice žive u neuslovnim stambenim objektima i čekaju pomoć.
Za održivi povratak stanovnici ove MZ dobili su ukupno 6 motokultivatora i 20 krava.
Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.
 Zaposlenost: radi ukupno 30 lica. Oko 40 porodica (prijavljenih zavodu za zapošljavanje) uglavnom žive od dječijeg dodatka
 Infrastruktura: u toku je remont vodovodne mreže, tj povezivanje vodovoda sa izvora Starac sa jedinstvenim dijelovima sela. Urađena je I i II faza, a za III i IV nema finansijske pomoći.
Neophodno je asfaltirati put Hoda Polje – Mrkuni u dužini od 3,5 kilometara. Put je u veoma lošem stanju a vaki dan tim putem pješači 30 đaka do škole. Projekat je urađen, aplicirano je Kantonalnom ministarstvu, ali bez uspjeha.

MZ ZUPČIĆI
Po popisu iz 1991.g. na ovom području je živjelo 1.500 stanovnika.
Svi su se raselili.
Vratilo se 200 domaćinstava (750 lica).
Stambeni fond je bio potpuno uništen.
Obnovljeno je 200 kuća
Neobnovljeno je 196 kuća
 Infrastruktura: dijelom je obnovljena
 Rekonstrukcija: putna lokalna mreža na pravcima Dubište – Bukva, Dubište – Prisoje – Viševice – Radijevići, Dubište – Biocka. Putevi su izuzetno loši, makadam, i ne održavaju se. Ukupna dužina je 20 kilometara.
 Elektrifikacija: sela Briježnjak i Višnjevice su bez električne energije i na tim prostorima je tek počela obnova kuća Mjesno područje je na desnoj obali Drine poznato po pašnjacima i poljima a velikim potencijalom za razvoj poljoprivrede. Neophodna je pomoć u mehanizaciji i stočnom fondu.
Poznata je i po nacionalnim spomenicima i neolitskom naselju što pruža veliku mogućnost za razvoj turizma i zapošljavanje radno sposobnih povratnika.

MZ REŠETNICA
1991.g. stanovništvo iz sela Pijestina se raselilo (10 porodica – 30 članova) i svi su se vratli.
Obnovljeno je 8 kuća
Neobnovljenih nema
 Infrastruktura: problem područja jeste zemljani put koji povezuje MZ Rešetnicu i MZ Osanice u dužini od 6 kilometara. Neophodno je asfaltiranje.
 Zaposlenost: stalno zapolenje ima 10 radno sposobnih lica (samo jedan povratnik nije zaposlen), ostalo stanovništvo se bavi poljoprivredom i korisnici su penzija.
Na području ove MZ živi porodica Marić (dva člana) koja je evidentirana u Centar za socijalni rad i prima stalnu socijalnu pomoć.

MZ POSESTRA
Vratilo se 18 porodica (50 članova)
Obnovljene su dvije kuće
Nije obnovljeno 8 kuća u kojima žive povratici i djelomično su uslovne za stanovanje.
Povratnici su, uglavnom, starije starosne dobi – penzioneri.
 Zaposlenost: 6 lica radi
 Vodosnadbijevanje: u veoma lošem stanju u selu Dola gdje su ljetnom periodu presušuju prirodni izvori i 12 domaćinstava vodu koristi iz cisternih (selo je udaljeno 20 kilometara od Goražda)
Za održivi povratak stanovništvu su dodijeljeni motokultivatori i stočni fond.
Na području ove MZ je evidentirano 10 lica u stanju socijalne potrebe i primaju povremenu pomoć.

MZ FAOČIĆI
Tokom rata bilo je raseljeno 6 domaćinstava.
Vratilo se 5 domaćinstava (19 članova)
Obnovljeno je 5 kuća.
U toku je obnova još jedne kuće.
U selu Batkovići nije obnovljena još jedna kuća čiji vlasnik tokom ljetnog perioda živi u improviziranom objektu. U istom selu i selu Hropovici nisu se vratile 4 porodice čije su kuće do temelja uništene.
 Zaposlenost: od radno sposobnih povratnika zaposleno je jedno lice u školi u Goraždu i jedan povratnik je taksista
 Dio povratnika je za održivi povratak dobijalo motokultivatore, krupnu i sitnu stoku. Ali, u posljednjih 6 godina nisu imali nikakve pomoći iako se stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom.
 Djece povratnika je osmero od čega su troje školskog uzrasta i pohađaju nastavu u školi u Brdaču (udaljenu 3 kilomtra)
 U Centru za socijalni rad evidentirana su tri lica koja primaju 118 KM stalne socijalne pomoći
 Infrastruktura: putevi su makadamski i u veoma lošem su stanj, jer se slabo održavaju i zapušteni su (MZ je udaljena od Goražda 34 kilometra). Od Goražda do Ilovače asfaltirano je 20 kilometara puta, a potrebno je još asfaltirati 14 kilometara do okolnih sela.

MZ OSJEĆANI
Osjećani su multietnička MZ koju je naseljavalo 364 domaćinstva.
Uglavnom su se raseljavali.
Vratilo se 250 domaćinstava (820 članova)
Obnovljeno je 100 kuća.
Neobnovljeno je 110 kuća Trenutno je prijavljeno 20 porodica za povratak ali nemaju izgrađene stambene objekte.
 Zaposlenost: stanovništvo se, uglavnom, bavi poljoprivredom, zaposleno je 10 povratnika Bošnjaka, a iz reda povratnika srpske nacionalnosti nema zaposlenih lica
 Za održivi povratak do sada je donirano veoma malo sredstava mehanizacije i stočnog fonda iako su poptrebne znatno veće donacije.
 Na području ove MZ 20 lica je u stanju socijalne potrebe (najstariji ima 90 godina)
 Elektrifikacija: neophodno je 1.000 metara kabla da bi se naelja Ćurevi, Konjbaba i Vina priključili na niskonaponsku mrežu. U selu Zabrđe 12 porodica nemaju električnu energiju, a u selu Trešnjica povratnici Gavrilović Veljo i Pajković Rada nemaju struju iako su im kuće obnovljene.
 Infrastruktura: putevi su makadamski i u jako lošem su stanju, posebno u dijelovima mjesnog područja: Gornje Selo, Ćurovi, Konjbaba, Dešava, Jarovići, Rosijevići, Kriva Draga, Osječani i Zabrđe.
 Obrazovanje: karakteristika je da djeca – učenici srpske nacionalnosti idu u škole u Višegrad i Ustipraču, a bošnjačka djeca idu u školu u Goražde. Učenici iz sela Rosijevići i Jarovići do glavnog puta u selu Pothranjeni (5 kilometara) svaki dan se voze motokultivatorima i dalje pješače do najbliže škole.

MZ HUBJERI
Raselilo se i vratilo 110 domaćinstava (350 stanovnika).
Među povratničkom populacijiom je i 35 mladih osoba.
Dio ovo mjesnog naselja (dio Hubjera i sela Žužalo) pripalo je RS. Tokom ratnih dejstava 90% stambenog fonda je bilo uništeno ili oštećeno.
Do aprila 2010.g. obnovljeno je 110 kuća.
Neobnovljenih kuća nema
 Infrastruktura: putevi su, u cjelini, u ajko lošem stanju, ali je najizraženiji problem na tri dionice, a to su: Goražde – Hubjeri (3 kilometra) asfaltni put je jako oštećen Goražde – Vran Potok – Gaj (3 kilometra) – 600 metara je asfaltirano a ostali dio puta je makadam Kazagići – Žužalo – 2 kilometra makadamskog, neodrživog i lošeg puta
 Vodosnadbijevanje: dio MZ naselja Kazagići i Hubjeri priključeno je na gradski vodovod, a ostala naselja koriste individualno lokalne izvore
 Elektrifikacija: u jednom dijelu naselja Žužalo (pripada FBiH) 7 domaćinstava nema električnu energiju i rješenje ovo problema očekuje se do kraja 2010.g.
 Mine : mjesno područje je bilo prva linija razgraničenja kao i dio područja Gaj, Vran Potok i Kazagići, tako da su lokaliteti, uglavnom, privatnih šumskuh zemljišta još minirani čime je onemogućeno korištenje šumskih područja
 Ovaj kraj je poznat kao ratarski (uglavnom plastenici) i stanovništvo se bavi uzgojem povrća. Za održivi projekat dobivana je i mehanizacija kao mi stočni fond
 Postoji mogućnost razvoja turizma – područje graniči sa vještačkim jezerom na Drini.

MZ ORAHOVICE
Ovo je najudaljenija MZ od centra Goražda (40 kilometara).
Vratilo se i stalno živi 30 porodica (98 lica).
Obnovljeno je 12 kuća Nije obnovljeno još 15 kuća, od čega u 10 kuća povratničke porodice žive u lošim uvjetima.
Razlog slabog povratka je loša putna komunikacija, posebno na pravcu povezivanja sa opštinom Goražde (30 kilometara). 12 kilometara je put od općeg interesa jer povezuje Goražde – Pale – Sarajevo. 10 kilometara puta je makadam i u veoma lošem stanju.
 Vodosnadbijevanje – prirodni izvori su jedini način vodosnadbijevanja, ali nastaje problem ljeti kada oni presušuju.
 Zapošljavanje – stalni posao imaju samo 2 lica, a ostali povratnici se bave poljoprivredom. Tokom '97 i '98 godine od Kantonalnog ministarstva Goražde za održivi povratak ova MZ je dobila dio mehanizacije i dio kreditnih sredstava.
 Obrazovanje – 18 učenika povratnika pohađa nastavu u O:Š: u Orahovici i do škole pješače i po 7 kilometara. Nemaju organizovan prevoz. Na području je evidentirano 15 lica, uglavnom starije starosne dobi, koji su korisnici socijalnih primanja. Problem područja je i nepokrivenost TV signalom.

MZ KRABORIŠ
Ova MZ je udaljena od Goražda 36 kilometara i obuhvata naselja: Rasković, Smoljanska Luka, Šehinova, Kraboriš, Ljubević, Ozren, Drum, Bare, Plesi, Selišta, Gornja i Donja Bukovica, Sofići i Sijedac.
Bilo je 50 % raseljenog stanovništva. Vratilo se 80 porodica (200 članova), uglavnom starije straosne dobi.
Nije bilo većeg stepena oštećenja stambenih jedinica i povratnici su ih samostalno obnavljali.
Još 30 kuća treba obnoviti jer su neuslovne za stanovanje, a vlasnici su izrazili želju za povratkom.
 Infrastruktura: putevi su makadamski i u veoma lošem stanju (posebno je otežana komunikacija u zimskom periodu). Najveća oštećenja su na putnom pravcu Bare – Kraboriš – Smoljanska Luka u dužini od 16 kilometara. Ovo područje nema asfaltiran put.
 Vodosnadbijevanje: stanovništvo koristi prorodne izvore, ali ispravnost vode nikada nije ispitana.
 Elektrifikacija: na cijelom području 10 domaćinstava nije priključeno na niskonaponsku mrežu. U naselju Kraboriš 2 povratnika koriste lampe za rasvjetu – nemaju finansijska sredstva (od 1.000 – 3.000 KM) da samostalno plate priključenje struje. Tražili su pomoć od opštine, ali sad zasad se ništa nije promijenilo.
 Obrazovanje: područna škola je prije 4.g zatvorena. Trenutno nema ni đaka povratnika, ali 2011. godine četvero djece povratnika treba da bude upisano u školu. Zgrada je u lošem stanju. Podnešen je zahtjev za njenu rekonstrukciju.
 Zdravstvo -stanovništvo se liječi u Goraždu. Ukinute su im pokretne ambulante.
 Zaposlenost – ni jedan povratnik nije zaposlen. Uglavnom se bave poljoprivredom. Od 2000. godine nisu dobijali nikakvu pomoć za održivi povratak. Iako mjesna zajdenica ima prirodnih potencijala stanovništvo i dalje koristi konzervativne načine obrade posjeda jer im nedostaje mehanizacija. Deset lica su u stanju socijalne potrebe i uglavnom su bolesna i stara. Povremeno primaju socijalnu pomoć.

MZ GORAŽDE II
Izbjeglih osoba za vrijeme rata u sa područja ove MZ je iznosio 400 lica.
Vratilo se 200 lica Raseljenih je 200 Obnovljene su 63 kuće i još toliko je nebnovljenih.
Najveći problemi ovog mjesnog područja su teški uslovi za život, nezaposlenost, neizgrađena infrastruktura.
Potrebna je pomoć u privredi, u poljoprivredi. Potrebno je otvaranje novih fabrika.

MZ GORAŽDE IV
Ova MZ broji 1 700 stanovnika.
Za vrijeme rata iselilo se bilo 1 000 satnovnika.
Vratilo se 950, a 50 lica još nisu uspjela da se vrate.
Obnovljeno je 297 satmbenih objekata.
Neobnovljenih objekata je još oko 15.
Najveći problem ove MZ jeste nezaposlenost i neizgrađena infrastruktura.
Povratnicima je potrebno obezbjediti siguran i stabilan život, stimulisati ih za rad, pomoć u mehanizaciji.

MZ MRAVINJAC
Broj stanovnika ove MZ iznosi 700 Broj izbjeglih osoba za vrijeme ratnih dešavanja je iznosio 150 lica.
Vratilo se 25 osoba.
Nije se vratilo 200.
Broj obnovljenih stambenih jedinica iznosi 8.
Broj neobnovljenih stambenih objekta je 63. Stanovništvo nema povjerenja u vladajuću strukturu što je jedan od glavnih uzroka zašto se ne vraćaju.
Nezaposlenost je, također, jedna velika prepreka povratka.
Neadekvatno obrazovanje je problem ove MZ.
Ono što je bitno za održivi povratak jesu što veća ulaganja u privredu.


Izvor podataka za opštinu Goražde
► Sekretari MZ
► Monitori UZOPI u BiH
► Služba za stambene i imovinsko pravne poslove i pitanja izbjeglica i raseljenih lica

Izdvojena / Utrošena sredstva za povratak u općini Goražde