Štampaj:

Prema prikupljenim podacima u okviru projekta „MONITORING I VERIFIKACIJA PRIORITETNIH KORISNIKA ZA POVRATAK I PROJEKTE  REKONSTRUKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI“, stanje u opštini Bratunac izgleda ovako:

UKUPNI PODACI ZA OPĆINU BRATUNAC

POVRATAK: Vratilo se 1.777  porodica, odnosno 5.112 osoba
OBNOVLJENO:  1.969  stambenih jedinica
NEOBNOVLJENO:  1.326  stambenih jedinica

TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA OPĆINU BRATUNAC

Općina Bratunac  ima ukupno 27 mjesnih zajednica, a povratak je ostvaren u: MZ Glogova, Suha, Mihaljevići, Zalužje, Tegare i Konjević Polje kao i u drugim (ukupno 24 MZ)

Prije početka ratnih dejstava bilo je naseljeno 450 porodica u ovoj mjesnoj zajednici. Nakon raseljavanja vratilo se 190 porodica, tj. 500 lica.
Obnovljeno je 250 kuća od kojih se 20 -30 koristi samo povremeno. Nije obnovljeno 200 stambenih jedinica.
Stanovništvo se, uglavnom, bavi poljoprivredom i stočarstvom. Iako ima mnogo radno sposobnih povratnika, zaposlen j samo jedan povratnik i to u javnoj upravi i jedan u humnaitarnoj organizaciji u Srebrenici. Preko 50% stanovništva živi veoma teško.
Osnovnu školu do petog razreda pohađa 40 učenika – povratnika.
Ambulanta je obnovljena, ali nije u funkciji. Oprema je prenesena u Dom zdravlja Bratunac gdje se stanovništvo i liječi (udaljeno 7 kilometara), a nema ni radnog osoblja.
Minirana područja se nalaze u dijelu sela Blječeva.
Infratsruktura- putevi su u veoma lošem stanju. 2010. godine pokrenuta je inicijativa i asfaltiran je put Glogova – Haletovići u dužini od 3,2 kilometra. Tri glavna putna prvca nisu rekonstruisana, a to su: Avdagina Njiva – Kapidžići (2,5 kilometara); Avdagina Njiva – Magašići (2 kilometra) i Glogova – Đerovići (2,5 kilometara). Putni pravci su makadamski.
Vodosnadbijevanje – vodovodna mreža urađena je za donji dio Glogove, ostali dijelovi mjesne zajednice nemaju vodovodne mreže i stanovništvo koristi individualne izvore.
Povratničkom stanovništvu je potrebna mehnizacija za poljoprivredu i stočni fond.

Obuhvata još dva naseljena mjesta, Biljača i dio naselja Bjelovac. 1991. godine naseljavalo ih je 350 domaćinstava. Na kraju 2010. godine vratilo se: u Biljaču 50 domaćinstava (130 lica),  Bjelovac 13 domaćinstava (42 lica) i Zalužje 30 domaćinstava (100 članova). Ukupno se vratilo 93 domaćinstva, tj. 272 člana. Obnovljene su 93 stambene jedinice, a nije obnovljeno 257 kuća. Stanovništvo uglavnom živi od poljoprivrede i mirovine. Stalno zaposleni ima jedan povratnik u Fabrici autodijelova. Za održivi povratak dobili su 14 freza koje nisu podijeljene onima kojima su potrebne (dodijeljene su čak i porodicama koje žive u Federaciji BiH). Neophodna je veća pomoć od resornih ministarstava za održivi povratak. U osnovnu školu do četvrtog razreda idu 2 učenika – povratnika (O.Š u Bjelovacu). U staroj osnovnoj školi smještene su 7 - 8 porodica srpske nacionalnosti (kolektivno zbrinjavanje)
Infrastruktura: Putevi – seoski makadamski su u veoma lošem stanju. Dio asfaltnog puta od Bratunca do Fakovića u dužini od 127 kilometara nije rekontruisan.
Vodosnadbijevanje – veoma loše. Stanovništvo od marta do oktobra nema vodu jer je postojeći vodovod dotrajao, cijevi su loše, aneophodna je izgradnja novog bazena.                                                                                    
Dio naselja  Bjelovci i Zalužja (dio Krstaša) su još pod minama.
Evidentirano je 10 porodica u stanju socijalne potrebe koje primaju socijalnu pomoć.
Povratnici se uglavnom liječe u Domu zdravlja Bratunac.

Danas područje naseljava 462 stanovnika, od čega 134 Bošnjaka. Vratilo se 60 porodica (134 člana).
Obnvoljeno je 60 kuća, a 70 je neobnovljenih stambenih jedinica.
Samo 50% povratnika stalno živi na području, a ostali povremno borave i uglavnom žive u FBiH. Sredina je multietnička.
Zaposleno je 70 osoba, penzionera je 60, i na spisku Zavoda za zapošljavanje je prijevljeno 160 lica.
Na području ima 32 djece uzrasta 8 -15 godina koja pohađaju osnovnu školu u Bratuncu udaljenom 4 kilometra od mjesne zajednice.
Najveći problem područja jeste neriješeno stanje kanalizacije koja je izlijeva u Glogovsku rijeku i prijeti širenju epidemija i zaraza. Također nije riješenproblem odlaganja otpada.
Područje nema ulične rasvjete iako  obe strane  imaju granična područja.
Stanovništvu je neophodna pomoć za poljoprivredu jer uzgojem jagodičarskog voća i    mogu obezbjediti ekonomsku opstojnost porodica.
Neophodna je I rekonstrukcija putne infrastrukture.  Makadamskih puteva je 11,6 kilometara, a dio puteva je su zemljeni I neophodno ih je nasipati. Treba obnoviti slijedeće dionice: Cerovac – Repovac (1,6 kilometara); Polje – Ramići – Meljem (2,1 kilometar); Polje – Ljute Svrake (2 kilometra); Polje – Radonjići (1,3 kilometra); Polje – Drmina (1,3 kilometra); Polje – Metaljka(150 metara); Polje – Pajići (1,5 kilometara); Polje – Bare (300 metara); Polje – Raskršće (35o metara)
Vodosnadbijevanje – domaćinstva imaju bunare.
Povratnici se liječe u Domu zdravlja  Bratunac, u Zvorniku I u Sarajevu.

Vratila se 62 domaćinstva (110 lica), od čega 23 djece.
Obnovljeno je 48 kuća, a neobnovljeno je 36.
Nezaposlenih, starosti između 35 -40 goina je 15. samo je jedna osoba zaposlena u CIMOS -u Potočari. Tri povratničke porodice drže farme krava i jedna porodica farmu ovaca. Ostalo stanovništvo se, uglavnom, bavi poljoprivredom – uzgojem malina i kukuruza.
Povratnici se liječe, , u Bratuncu.
Djeca školskog uzrasta nastavu pohađaju u Bratuncu, a jedan manji broj i u Srebrenici.
Socijalnih slučajeva nema evidentiranih izuzev jednog lica koje nema nikakvih prinadležnosti.
Miniranih područja nema.
Na području je u potpunosti urađen gradski vodovod i dio ulične rasvjete.
Putna infrsatruktura je u jako lošem stanju, posebno dionica zemljanog puta od podružnice Rečići do seoskog mezarja u dužini od 1,5 kilometar.
Nije riješen problem kanalizacije na dijelu podružnice Rečići i dijelu od tehničkog pregleda do graničnog prelaza.
Odvoz smeća je uvijek problem i neophodno je pronaći hitno rješenje.
Područje nema prostorije mjesne zajednice.

Do 1991. Godine na području je živjelo 560 domaćinstava. Svi su se u jednom periodu raseljavali. Do kraja 2010. Godine vratilo se 340 domaćinstava, tj. 1.000 lica.
Obnovljeno je 340 kuća, a 220 je još neobnovljenih.
Obnovljena je i osnovna škola od I do IX rzreda koju pohađa 110 učenika.
Zaposlenost je veoma loša. Od velikog procenta povratnika radi samo 100 lica. Ostali stanovnici rade, uglavnom, sezonske poslove ili se bave poljoprivredom (pogodan položaj za uzgoj malina i voća). Prije početka ratnih dejstava u funkciji je bila Zemljoradnička zadruga. Danas ne radi iako postoje magacinski prostori i drugi prateći objekti namijenjeni za otkup poljoprivrednih proizvoda. Stavljanjem u funkciju iste većina porodica bi bila u mogućnosti da proizvode plasira na druga tržišta i ostvari zadovoljavajući prihod.
Područje nema ambulantu i za namjene liječenja povratnici koriste montažni objekat (ambulanta radi svaki dan po nekoliko sati).
Posebno je potrebno naglasiti da u selima i zaseocima Mandići, Donji Mratinci, Šiljkovići, Banjevići i Gornji Bačići nema ni povratnika niti obnvoljenih stambenih jedinica.
Infrastruktura
Stanovništvo koristi vodu iz privatnih izvora.
Elektrosnadbijevanje je zadovoljavajuće.
Putevi su u jako loše stanju – posebno je neophodno dovršenje asfltiranje puta u selu Brezak i spajanje istog sa glavnim putem (dužina 500 metara).
Minirana područja – dio naselja Ravni Buljik nije očišćen od mina, kao i dio između Šiljkovića i Lipenovića. Također, sva rubna područja mjesne zajednice su u kategoriji nesigurnih područja.
U mjesnoj zajednici evidentirano je 10 porodica uživaoca stalne ili povremene socijalne pomoći.
Zanimljivosti sa područja
Doktor Ljubo Gavrić koji živi na području Osečine u Srbiji, u selu Mandići obnovio je vlastitim sredstvima vikendicu u koju dolazi svakog vikenda I podigao je ploču na kojoj piše “Mandići, selo kojeg više nema”.

Ovo je MZ u kojoj nije bilo većeg raseljavanja (izuzev iseljavanja u Srbiju) I nije bilo oštećenja stambenog fonda. Iza raseljeništva se vrtila jedna porodiva (2 člana).
Obnovljene su 2 kuće, a tri još nisu obnovljene.
Sa područja niko nije zaposlen. Stanovnici žive od poljoprivrede (uzgoj voća, posebno malina).
Nemaju vodovod I za snadbijevanje vodom koriste prirodne izvore.
Nema miniranih područja.
Od infrsatrukture evidentirano je loše stanje putne mreže  posebno 2 seoska puta: Polom – Križine (2,5 kilometra) I Polom – Gornji Polom (3 kilometra).

Na područje se vratilo I stalno živi 7 porodica (15 lica).
Obnovljeno je 14 kuća, dok se 7 povremeno koristi. Povratak je evidentiran u zaseoku Džafići.
Povratnici žive od proizvodnje malina, kupina, kukuruza I ostaloh poljoprivrednih proizvoda. Niko od povratnika nema zaposlenje. Naophodna im je pomoć za održivi povratak (mehanizacija, sadni material, đubrivo).
Infrastruktura je zadovoljavajuća.
Nema miniranih područja.

Izuzev sporadičnih slučajeva nije bilo većeg raseljevanja (bilo je porodica koje su se iselile u Srbiju).
Vratila se samo jedna porodica sa 6 članova.
Nije bilo oštećenja stambenoig fonda niti obnove.

Vratilo se 36 domaćinstava (110 članova).
Obnovljeno je 90 kuća od kojih ima 54 koje se povremeno koriste.. neobnovljeno je 50.
Niko od povratnnika nije zaposlen. Uglavnom žive od proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Do sada nisu ništa dobili za održivi povratak.
Među povratnicima je 5 –oro djece koja pohađaju osnovnu školu I 4 učenika srednjih škola .
Povratnici se uglavnom liječe u FBiH.
Evidentirano je jedno lice u Centru za socijalni rad I pod njihovim je nadzorom.
Miniranih područja nema.
Vodosnadbijevanje je omogućeno putem prirodnih izvorišta.
Putevi na dionicama Tegare – Staro Selo (4 kilometra) I  Tegare - Skelani su veoma loši I neophodna je njiova rekonstrukcija.

1991. godine ova MZ je bila multietnička (živjelo je 50% stanovništva bošnjačke I 50% stanovništva srpsk nacionalnosti).
Raselilo se 69 domaćinstava bošnjačke nacionalnosti I do kraja 2010. Godine se vratilo 36 porodica ili 110 lica.
Obnovljeno je 36 stambenih jedinica, a neobnovljenih je 33.
Od obnovljenih kuća je putem donacija u 13 se ne živi.
Na prioritetu za izgradnju I rekonstrukciju kuća su 2 porodice koje trenutno žive u kolektivnom centru.
Nema zainteresovanih za povratak (oko 30 porodica se javlja niti aplicira po javnim pozivima).
Mjesna zajednicaje od centra Bratunca udaljena 6 kilometara I ima riješeno vodosnabijevanje (priključeni na gradski vodovod).
Elektrosnadbijevanje je uredno, također postoji I ulična rasvjeta.
Na mjesnom području je putem donacija sagrađena petorazredna škola koju pohađa 5 učenika povratnika.
Zaposlenih povratnika  nema, a na području postoje dvije farme krava (vlasnici su jedan povratnik I jedan porodica domicilnih). Postoji otkupna stanica za mlijeko.
Registrovanih socijalnih slučajeva u Centru za socijalni rad iz reda povratnika nema.
Nema miniranih područja.

Ova MZ pripada gradskoj zoni.
Vratilo se 38 lica, ili 15 domaćinstava.
Obnovljeno je 8 kuća, neobnovljenih nema.

Ova MZ bilježi povratak 12 domaćinstava (40 članova).
Obnovljeno je 5 stambenih jedinica. Neobnovljnih stambenih jedinica nema.

Vratilo se I stalno živi 13 porodica ili 36 lica.
Obnovljeno je 46 stambenih jedinica od kojih se većina samo povremeno koristi. Za obnoviti ima još 40 stambenih objekata.

Vratilo se 30 domaćinstava, ili 100 lica.
Obnovljeno je 30 stambenih jedinica, neobnovljeno je 40.
Granični dijelovi mjesnog područja su djelimično minirani.

Bilježi povratak 100 domaćinstava, ili 250 lica.
Djelimično je obnovljeno oko 50 kuća. Za obnoviti ima još 30 kuća.,

Vratilo se 90 porodica sa 200 članova.
Obnovljeno je 70 stambenih jedinica. Za obnoviti ima još 50.

Na području stalno živi 6 porodica povratnika (15 lica).
Obnovljeno je 6 kuća. Neobnovljenih nema.

Vratilo se 15 domaćinstava (30 lica).
Obnovljeno je 15 kuća, a neobnovljenih je 15.

Bilježi povratak samo 2 porodice, ili 4 lica.
Obnovljene su 3 kuće, a neobnovljenih je 10.

    MZ Ježestica
Raseljavalo se srpsko stanovništvo.
Vratilo se 60 domaćinstava, ili 180 članova.
Obnovljeno je 60 kuća, neobnovljenih je 34.
Obzirom da se radi o graničnom dijelu između Srebrenice I Kravice, postoje dijelovi područj pod minama.

Vratilo se 30 porodica (80 lica).
Obnovljeno je 9 stambenih jedinica. Nisu obnovljene 3 stambene jedinice.

Do kraja 2010. godine se vratilo 50 porodica (150 lica).
Obnovljeno je 50 stambenih jedinica.
Za obnoviti imaju 3 stambene jedinice.
Miniran je dio naselja Bakije.

Ova MZ bilježi najveći povratak, vratilo se 423 porodice (1.400 lica).
Obnovljene su 603 kuće, a neobnovljeno je 200 kuća.
Zanimljivost vezana za ovo područje je da oko 200 učenika osnovne škole maternji jezik uče na ekavici.
Zajedničko za nevedenu MZ jested a električnu energiju nemaju zasoci Hrnčići I Čohodari.
Putevi se uglavnom održavaju.
Zaposleno je, iz reda povratnika, 4 lica u organima lokalne zajednice, 2 lica u komunalnom preduzeću I 3 lica u policiji.

1991. godine je ovo bila multietnička MZ. I danas je isto. Raseljavalo se svo stanovništvo – oko 200 domaćinstava.
Do kraja 2010. godine se vratilo 45 domaćinstava Bošnjaka I 60 domaćinstava Srba  - ukupno 105 domaćinstava ili 330 lica.
Obnovljena je 81 stambena jedinica (CARE – 62; IRC – 10; CRS – 5; Kanton Tuzla – 4). Za obnoviti ima još 30 stambenih jedinica.
Obnovljena je petorazredna škola koju djeca povratnika pohađaju zajedno (10 –oro djece povratnika bošnjačke nacionalnosti)
Infrstaruktura
Vodosnadbijevanje I elektrosnadbijevanje je uredno.
Prioritet je sanacija makadamskog I dijela zemljanog puta u dužini od 1 kilometar na dionici Blječeva – Čizmići – Mekote – Bukova Glava.
Sa područja MZ stalno zaposlenje ima 10 lica.
Liječenje je omogućeno u Domu zdravlja Bratunac.
Miniranih područja nema.

UKUPNI podaci za općinu Bratunac:

1. Vratilo se 1.777 porodica sa 5.112 lica
2. Obnovljeno: 1.969 stambenih jedinica
3. Nije obnovljeno: 1.326 stamebnih jedinica
   
   

Izvor podataka za općinu Bratunac:
►Predsjednici savjeta MZ
► Zamjenik načelnika opštine                                                                                                                                                      
►Kabinet načelnika općine Bratunac                                                                                                                                                                   
► Monitori UZOPI U BiH