Povratak u Opstini Busovaca

UKUPNI PODACI ZA OPĆINU BUSOVAČA

POVRATAK: Vratilo se 944 porodice, odnosno 3.520 osoba
OBNOVLJENO:  334 stambene jedinice
NEOBNOVLJENO:  101 stambena jedinica.
TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA
OPĆINU BUSOVAČA

Općina Busovača ima devetnaest mjesnih zajednica, od kojih je povratak evidentiran u osamnaest mjesnih zajednica.
U mjesnoj zajednici IVANĆICA nije bilo migracija jer je čini Hrvatsko stanovništvo koje se nije nigdje pomjeralo.

MZ PUTIŠI
PUTIŠI sačinjava uglavnom hrvatsko stanovništvo po popisu iz 1991. godine naseljena mjesta koja pripadaju ovoj mjesnoj zajednici brojala su 1390 lica, tj 352 domaćinstva. Kako se nalazila na liniji razgraničenja stanovništvo je izbjeglo, a danas ukupan broj povratnika iznosi 1164 lica tj. 291 povratničko domaćinstvo. Manji broj lica nije se vratio iz razloga što su se iselili van granica BiH, a manji broj njih oko 10 domaćinstava iz razloga neobnovljenog stambenog fonda. 10 domaćinstava Srpske  nacionalnosti nije se vratilo, niti su podnijeli zahtjeve za obnovu imovine.        
  
MZ KAONIK
KAONIK prije rata je brojala oko 800 stanovnika. Tokom ratnih zbivanja svoje domove je napustilo oko 50% stanovništva.  Po okončanju ratnih dejstava poćeo je povratak i do danas se vratilo oko 46% stanovništva. lako je stambeni fond bio porušen oko 60%, razlog visoke stope povratka još 1996 i 1997. godine je činjenica da je veliki dio stambenog fonda u to vrijeme obnavljala Japanska vlada.
Najmanji povratak ostvaren je u selu Podjele koje je naseijavabo uglavnom stanovništvo srpske nacionalnosti jer je od 46 porušenih kuća obnovljeno je samo 7 i tu trenutno živi 12 povratnika starije životne dobi (nema ni jedno dijete). A dobar dio njih je svoj život nastavio negdje drugo prodavši imovinu.
U ovoj mjesnoj zajednici problem predstavljaju loši i dotrajali putevi koji su kombinacija asfalta, betona i makadama. Djeca iz ove mjesne zajednice pohađaju Osnovnu školu na Kaoniku.
  
MZ BARE
  - BARE broji oko 250 porodica odnosno oko 700 stanovnika. Za vrijeme ratnih dejstava 3 porodice su izbjegle iz ove mjesne zajednice i 2 su se vratile, 1 nije jer su članovi umrli u izbjeglištvu. U ovoj mjesnoj zajednici ima 6 porodica koje su za vrijeme rata bili izbjeglice u MZ Bare, a onda su svoju prijeratnu imovinu prodali i u Barama napravili kuće.
 Porušenih stambenih objekata nije bilo, samo su dvije kuće oštećene gelerima od toga jedna je sanirana.
 Vodovodna i elektroenergetska infrastruktura je dobra, ali je put u povratničkom naselju makadamski.
 

MZ HRASNO
- HRASNO naseljava isključivo Hrvatsko stanovništvo nisu imali značajnijih migracija stanovništva osim što je svoje porušene domove napustilo 6 domaćinstava koji su se nalazili blizu linije razgraničenja. Od ovih 6 domaćinstava njih 5 se vratilo i živi kod rodbine i prijatelja. Pored ovih 6 porušenih objekata koji ni do danas nisu obnovljeni porušeno je i nekoliko vikend kuća.
Problemi ove mjesne zajednice sadržani su u lošoj vodoopskrbi ( postojeći vodovodje izgraden 1975 godine), a imaju veći dio neasfaltiranih puteva. Djeca osnovnu škoIu pohađaju u Busovači i na Kaoniku.

MZ GORNJA ROVINA
- GORNJA ROVINA ima oko 100 domaćinstava, a tokom ratnih dejstava u potpunosti je bila iseijena, ali se po prestanku dejstava stanovništvo vratilo skoro 100% (nije se vratilo samo 5 šehidskih porodica i 3 porodice iz mjesta Kovačevac kojim još nije obnovljena imovina). lnače mjesto Kovačevac je bilo potpuno uništeno spaljeno, a danas je skoro sva imovina obnovljena (ostalo još 4-5 kuća za obnovu).

MZ BUSELJI
- BUSELJI broji oko 1800 stanovnika. Od tog broja oko 180 stanovnika (10%) su povratnici koji  su se vratili u svoje prijeratne domove u naseljima Grkalj, Donji Buselji i Bukve. Tokom rata u ovim naseljima bilo je porušeno i zapaljeno oko 45 porodičnih kuća, all su sve obnovljene i useljene. Stanovništvo ove mjesne zajednice uglavnom se bavi poljoprivredom.

MZ IVANČICA
-  IVANČICA je jedina mjesna zajednica u kojoj nije bilo migracija stanovništva, a od stambenog fonda bilo je devastirano samo 5-6 vikend kuća koje su vlasnici sada prodali.

MZ KULA - SKRADNO 
- KULA - SKRADNO je mjesna zajednica sa površinom oko 30 km². Na torn području živi oko 380 stanovnika od čega pola Hrvatske, a pola Bošnjačke nacionalnosti.
Tokom ratnih dejstava Bošnjačko stanovništvo je bilo napustilo svoje domove, aIi su se skoro svi vratili jer nije bilo razaranja stambenih jedinica već samo manjih oštećenja koje su povratnici dobrirn dijelom sami obnovili.
Veći dio stanovništva živi u 4-5 gušće naseljenih mjesta , a više od polovine teritorije
obraslo je šikarom.
Struktura stanovništva po starosnoj dobi izgleda: preko 60 godina 90 osoba; od 30- 60 godina 149 osoba; od 18-30 godina 50 osoba; od 12-18 godina 46 osoba; od 12-5 godina 35 osoba i 11 osoba ispod 5 godina.
Oko 100 Ijudi živi od penzije, a većina radnosposobnog stanovništva radi u RHrvatskoj ili na području Kantona. U ovoj mjesnoj zajednici nema tvornica ili jačih obrta, nema škole ni vrtića, kao ni vjerskih objekata.
Postojeći putevi su u dosta dobrorn stanju, loši su prilazni putevi sa susjednim mjesnirn zajednicama. 
Odredenih problema ima sa vodenim nanosima koji ponekad odnesu dijelove makadamskih puteva, dok na tri novoizgradena mosta voda zaguši otvore. Međutim, građani se samoangažuju i nastoje sanirati te probleme.
Cijela mjesna zajednica je elektrificirana, all je napon struje jako slab pa bi trebalo pnistupiti rekonstrukciji postojeće mreže.
Dio mjesne zajednice ima i javnu rasvjetu. Jedna četvrtina mjesne zajednice koristi gradski vodovod dok u povratničkim naseljima ima slučajeva da Ijudi koriste vodu iz bunara.

MZ CARICA
- CARICA: U ovoj mjesnoj zajednici bilo je raseljavanja stanovništva od oko 10 domaćinstava,
povratak je ostvaren 100%. Bilo je 7 oštećenih stambenih objekata koji su također obnovljeni. Oštećen je odredeni broj vikend kuća, koje vlasnici uglavnorn prodaju.
Kao infrastrukturni nedostatak istaknuta je obnova puta.

 MZ LUKA 
LUKA - Bilo je naseljeno Bošnjačko stanovništvo, ali svi su se vratili kućama.
Nije bilo oštećenja stambenog fonda. Infrastrukturni problemi odnose se na loše puteve i lošu vodovodnu mrežu.

MZ BUSOVAČA I
BUSOVAČA I - bilo je raseljavanja stanovništva i to do 35 domaćinstava Bošnjaka, au je povratak reabiziran 99%.U ovoj mjesnoj zajednici izgrađeno je novo naselje koje čine stanovnici iz rubnih dijelova općine.
Što se tiče stambenog fonda manji broj stambenih zgrada i privatnih kuóa bio je oštećen, ali je to sada u potpunosti obnovljeno.
U ovoj mjesnoj zajednici problemi su prisutni po pitanju: zapošljavanja, izgradnje kanalizacije i obnove puteva.

BUSOVAČA II 
BUSOVAČA II - za vrijeme ratnih događanja na području ove mjesne zajednice bilo je raseljavanja stanovništva (Bošnjačkog i Srpskog) i to 11 domaćinstava dok su tri Bošnjačke porodice ostale u svojim kućama. Nakon ratnih dejstava povratak je realiziran 100%.

BUSOVAČA
MZ BUSOVAČA je mjesna zajednica u kojoj je tokom ratnih zbivanja bilo raseljavanja stanovništva i to: 289 lica tj. 72 domaćinstva napustila su svoje domove.
Od okončanja ratnih dejstava do danas u ovu mjesnu zajednicu se vratilo 108 lica tj. 42 domaćinstva Razlika od 181 lica tj. 30 domaćinstava koji više ne žive na podruöju ove mjesne zajednice jer mahom rješavaju egzistencijalne probleme negdje drugo.
Sto se tiče stambenog fonda manjim dijelom je bio porušen i oštećenog i to:
10 porušenih individualnih stambenih objekata i svi su obnovljeni;
18 oštećenih stambenih individualnlh objekata, također svi obnovljeni.
Ostali problemi u dijelovima mjesne zajednice u kojima žive povratnici uglavnom su infrastrukturne naravi jer su vodovod i kanalizacija stari nekoliko desetaka godina.

MZ SOLAKOVIĆI
-       SOLAKOVIĆI u ovoj mjesnoj zajednici bilo je raseljeno oko 15 domaćinstava, ali su se svi vratili svojim
kućama.  Od stambenog fonda bilo je porušeno 15 porodičnih kuća koje su obnovljene i u kojim žive
povratnici.

MZ POLJE
POLJE broji oko 300 stanovnika od čega 20 Bošnjačkih i 6 Srpskih porodica. Tokom ratnih dejstava 
svoje domove napustibo je oko 20 Bo~njaăkih I 6 srpskih porodica, all su se svi vratili u svoje prijeratne  
domove. Obnovljen je sav porušeni i oštećeni stambeni fond. Ova mjesna zajednica tokom ratnih zbivanja
primila je nekolicinu izbjeglica iz Zenice i Travnika koje su se vratile u svoje domove u ovim gradovima.

MZ KAČUNI 
KAČUNI imala je raseljavanje stanovništva, uglavnom Hrvatskog. Ukupan broj povratnika u ovoj mjesnoj zajednici je 156 lica tj. 46 povratničkih domaćinstava. Ova mjesna zajednica bila je znatno veća, ali se tokom 2008 godine odvojila mjesna  zajednica Gusti Grab. Stambeni fond je pretrpio manja oštećenja zbog ratnih dejstava (najviše su stradali krovovi od gelera i granata), ali do sad je sve obnovljeno. Problem u ovoj mjesnoj zajednici je neriješena kanalizacija.

MZ LUGOVI
LUGOVI prije rata je imala 2.380 stanovnika tj. oko 643 domaćinstva. Taj broj je danas nešto manji zbog odliva stanovništva uzrokovanog velikim stepenom nezaposlenosti i lošim uvjetima obrazovanja. Naime osnovna škola je četverogodišnja i u izuzetno lošem građevinskom i sanitarnom stanju. Ljudi uglavnom odlaze u Zenicu.Za vrijeme ratnih dejstava ova mjesna zajednica nije imala značajnija pomjeranja stanovništva osim što su svoje domove napustila 4 domaćinstva Hrvatske nacionalnosti iz mjesta Sudine. Njihove kuće su nakon sukoba obnovljene i vratili su se na svoje posjede, a problem koji je gorući u ovom naselju je vodosnadbjevanje.
Ova mjesna zajednica je izgradila vlastitu ambulantu, a njeno opremanje je potpomoglo Ministarstvo zdravstva FBiH.

MZ MERDANI 
- MERDANI imala je raseljavanje stanovništva Bošnjačke i Srpske nacionalnosti,aIi su se velikom broju vratili svojim kućama koje se nalaze u naseljima Merdani,Katići i Potoci.
Raseljeno je bilo oko 148 domaćinstava tj. oko 547 lica od čega se veliki broj njih vratio u prijeratne domove. Nije se vratilo nešto Srpskih porodica u naseiju Katići koje broje oko 40 domaćinstava i koje su svoju neobnovljenu imovinu prodale u oko 80% slučajeva.

MZ GUSTI GRAB
-  GUSTI GRAB prije ratnih dejstava na teritoriji ove mjesne zajednice bilo je oko 604 stanovnika od čega samo par porodica Bošnjačke nacionalnosti. Za vrijeme ratnih dejstava 597 osoba Hrvatske nacionalnosti je prognano. Do danas ih se vratilo 401, a 79 ih je podnijelo zahtjeve za povrat imovine i žele da se vrate. Razliku od 200 osoba čine starci koji su pomrli, lica koja su se naselila negdje drugo ili zbog školovanja djece još nisu u prilici da se vrate.
Problem ove mjesne zajednice je infrastruktura koja se uglavnom odnosi na izgradnju sanaciju puteva. Djeca vozare oko 10 km u škoIu u Busovači iako ima škola u Kačunima ali nastava u njoj odvija se na Bosanskom planu i programu.
Velika izdavanja su za đački prevoz koji finansiraju sami roditeiji.

Općenito za općinu Busovača:
- Veliki broj stanovnika tokom ratnih dejstava je migrirao i to: Hrvati iz rubnih područja u gradsku zonu, a Srbi i Bošnjaci iz gradskog jezgra u rubna područja općine Busovača i susjedne općine.
Orijentaciono, prema prikupljenim podacima:
vratilo se i stvarno živi 3.520 lica tj. 944 povratnička domaćinstva.
Što se tiće stambenog fonda manjih oštećenja je bilo dosta, ali su sva sanirana.
Obnovljeno je 334 objekta koja su bila više oštećeni ili potpuno uništeni, a neobnovIjeno je oko 101 objekat.
- Povratak stanovništva u općinu Busovača izvršen je skoro u potpunosti, jedan broj srpskih porodica nije se vratio uglavnom su svoju imovinu prodali.
- Značajan problem u općini predstavlja stara vodovodna infrastruktura, čiju rekonstrukciju općina ne može izvršiti sama.

Izvor podataka za općinu Busovača:
► Monitori UZOPI U BiH uz pomoć sekretara mjesnih zajednica

Izdvojena / Utrošena sredstva za povratak u općini Busovača