Preporuči članak:

 

 

 

PRESS
Al Jazeera, 7. decembar 2012.


U BiH još uvijek 53 izbjeglička centra

 

Ratna razaranja devedesetih godina prošloga stoljeća rezultirala su velikim migracijama stanovništva na ovom području.
Prema podacima UNHCR-a iznesenim u junu, u četiri zemlje regije Zapadnog Balkana više od 73.000 izbjeglica živi ispod granice siromaštva.

 

Procjene govore kako je za njihovo zbrinjavanje potrebno između 500 i 600 miliona eura.

 

Vlada Srbije identificirala je oko 45.000 izbjeglica u stanju nužne potrebe.

 

U Bosni i Hercegovini ima ih oko 14.000 hiljada, u Hrvatskoj oko 8.500.

 

Najmanje ih je u Crnoj Gori, oko 6.000.

 

Reporterka Al Jazeere Arduana Kurić provjerila je kako žive izbjeglice u Sarajevu 16 godina nakon završetka rata.

 

Ona je posjetila  izbjeglički centar u Hrasnici, u kojem trenutno živi 26 porodica.

 

 

U 12 kvadrata

 

U 12 kvadratnih metara životnog prostora živi porodica Cernica, Zlatka i njena majka.

 

To je njihov dom već osam godina, a izbjegle su iz Kalinovika.

 

U Centru su oslobođene plaćanja struje i grijanja, a s ostalim izbjeglicama dijele kupatilo, toalet i vešeraj.

 

"Kupati se možeš kad hoćeš, ali ima dole mašina i ja imam pravo dva put sedmično da perem veš", kaže Zlatka.
Ona ne zna do kada će dijeliti sudbinu s ostalim izbjeglicama u ovom centru, drugog doma nema, a o povratku ne razmišlja.

 

"To je sve zaraslo u šumu, tamo nema nigdje ništa, ni struje, ni vode, ni cesta, nema nigdje ništa u nas", govori Zlatka o mjestu gdje je njen nekadašnji dom.

 

Zlatka je u ratu bila i u logoru u Kalinoviku.

 

To je razlog više zbog kojeg se tamo ne želi vratiti.

 

 

Mjesečno 47 eura

 

Od Saveza logoraša danas prima 47 eura mjesečno, to su jedina primanja ove porodice.

 

Život u Centru posebno teško pada Zlatkinoj majci.

 

"Daj Bože mi smrt da umrem čas prije, da se ne patim", govori Hasnija Cernica.

 

Slične uvjete život imaju i izbjeglice u drugom bosanskohercegovačkom enititetu.

 

U Ulici Draže Mihajlovića u Istočnom Sarajevu nalazi se jedan od 19 kolektivnih izbjegličkih centara, od ukupno 53 koliko ih ima u Bosni i Hercegovini.

 

Marica Stanković je 1992. godine iz Sarajeva izbjegla u Rudo.

 

Tamo se pridružila Vojsci Republike Srpske (VRS).

 

"Radila pri vojsci, shvatite. Znate šta se radilo, što i ostali vojnici", kaže Marica.

 

 

Jedno kupatilo i pet porodica

 

U Sarajevu je Marica prije rata radila u hotelu Bristol.

 

Živjela je kao podstanar.

 

Dugoročno rješenje svog stambenog pitanja očekuje od vlasti u RS-a.

 

"Pa rekli su da se zgrada pravi, da će ovo što je ostalo tamo smjestiti, za drugo ne znam", kaže Marica.

 

Do tada će Marica živjeti u prostoriji od 10 kvadrata.

 

Kupatilo će dijeliti s još pet porodica, a veš će moći prati jednom sedmično.

 

"Neke izbjeglice nikada se neće vratiti na svoja prijeratna ognjišta, ali se svi oni nadaju trajnom i boljem rješenju", kaže Kurić.

 

Izvor: Al Jazeera


 

Preuzeto:http://balkans.aljazeera.net , Al jazeera



Kontakt
informacije:


Telefon: 00387 33 239 604
Telefon: 00387 33 239 605
Fax: 00387 33 922 513

E-mail: uzopi@bih.net.ba
E-mail: ured@uzopibih.com.ba


Adresa:
Mihrivode 59
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

www.uzopibih.com.ba

https://www.youtube.com/UZOPI

https://www.facebook.com/uzopiubih

 


Članice Unije:

Unija u svom sastavu okuplja lokalna udruženja/ udruge, lokalne nevladine organizacije, kao i ostale organizacije civilnog društva kako u BiH, tako i van nje.
www.uzopibih.com.ba/clanice

Broj članica Unije:

 

POSTANITE ČLANICA UNIJE
Odlukom Statuta Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini omogućen je pristup Uniji svim udruženjima-udrugama izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i ostalim nevladinim organizacijama (NVO) u BIH i regionu.
www.uzopibih.com.ba/clanstvo

 


Članstvo Unije:

Unija posjeduje specijalni konsultativni status pri Ekonomskom i Socijalnom Savjetu Ujedinjenih Nacija (od 1997)

 

 

 


Pratite nas na: