SAOPŠTENJE / SAOPĆENJE
Sarajevo, 01.10.2010

 

REZULTATI ODRŽIVOG POVRATKA NAKON ODRŽANIH SKUPOVA U 49 OPĆINA I 137 MJESNIH ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Unija za održivi povratak i integracije u BiH u periodu od 22.09. – 30.09.2010 organizovala je multietničke skupove građana u 29 općina i 107 mjesnih zajednica, kao i zajedničke skupove 25.09.2010. u isto vrjeme u 12:00 h u 20 općina i 30 mjesnih zajednica.

Tema skupova je bila da se, raseljenim osobama i povratnicima predstave razultati  Analize Ankete  Platforme izbjeglica, raseljenih lica i povratnika 2006 – 2010 (download) koju su 2006 godine potpisale 23 Političke partije  i garantovale da će je realizirati. Također cilj nam je bio pozvati sve izbjeglice, raseljene osobe i povratnike da izađu na opšte Izbore 2010.g.

Na osnovu tačaka Platforme  došlo se do slijedećih rezultata:

1. Realizacija  ANNEX-a IV, VI, VII i sprječavanje mirnodopskog etničkog čišćenja Izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika

 Prisutni, povratnici i raseljene osobe  na skupovima su veoma negativno ocijenili  stanje u vezi primjene Ustava BiH i poštivanja ljudskih prava i povratka prognanika i raseljenih lica. Povratnici koji su se vratili na svoja prijeratna mjesta boravka su kažnjeni od strane vladajućih institucija na način da nisu dobili nikakve donacije ili bilo koju drugu vrstu pomoći potrebnu za održivi povratak. Jedan od  slučajeva je zabilježen je u prvoj povratničkoj mjesnoj zajednici Makljenovac općine Doboj gdje je devet porodica bošnjačke nacionalnosti tokom ratnih dejstava živjelo u selu Medakovo u srpskim kućama, koje su čuvali za njihove prave vlasnike koji su se vratili nakon rata. Te  porodice su se, vratile u Makljenovac, u svoje devastirane kuće i nisu dobili nikakvu pomoć. Veoma je prisutna  diskriminacija i kršenje ljudskih prava izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika na svim lokalnim područjima kao i u cijeloj BiH.

2. Zaustavljanje korupcije i kriminala u oblasti rekonstrukcije i obnove stambenih objekata
 Korupcija i kriminal u oblasti rekonstrukcije i obnove stambenih objekata prognanika i povratnika prisutan je na svim lokalnim područjima u BiH . Zapažena su brojna kršenja procedura odabira korisnika za rekonstrukciju ratom porušenih stambenih objekata, politička i stranačka uplitanja, nepoštivanje listi prioriteta, primanje mita,itd. Slučajevi korupcije i mita prisutni su u skoro svim općinama u kojima su se vratili prognanici. (Primjer u općini Dobretićim, vratilo se hrvatsko stanovništvo ,gdje su ljudi morali davati i po 2.000 EURA mita da bi im se obnovile kuće).

3. Obnova 40.000 stambenih jedinica za povratnike – beskućnike i izvršenje obeštećenja za i uništenu imovinu
U proteklom periodu bilo je predviđeno da se obnovi 40.000 stambenih jedinica za porodice koje su aplicirale za povratak. Na nivou države  obnovljeno je samo 3.450 (manje od 10% predviđenog stambenog fonda). U 2010.godini u bazi podataka ima 43.000 porodica koje su aplicirale da im se obnove stambene jedinice. Ukupno za obnoviti ima 145.000 stambenih jedinica.

4. Upošljavanje 100.000 izbjeglica, raseljenih lica i povratnika
Nezaposlenost je i njaveći problem među izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima. Od 0,8% do 1% je zaposlenost ove populacije. Rezultati skupova su  pokazali da je nezaposlenost glavni uzrok zbog koga se ljudi ne vraćaju, posebno u urbanim sredinama. Uzroci su nedostatak radnih mjesta, slabo stanje privrede, a poseban problem ostaje nedosljedna primjena odluke o konstitutivnosti naroda, što je jedina šansa raseljenim licima i povratnicima za pristup pravu na rad u javnom sektoru. Jer velika je diskriminacija prisutna pri zapošljavanju. Odabir za zapošljavanje se vrši po nacionalnom ključu, po stranačkoj pripadnosti. Jer mnogi koji žive u RS -u, ako nisu stranački aktivisti ili ako su Bošnjaci ili Hrvati ne mogu dobiti zaposlenje u javnim  institucijama. Tako da su ljudi prisiljeni da se zapošljavaju u Federaciji gdje im se odbija 50 KM od plate jer pripadaju RS – u. kao što je  je u MZ Makljenovac i u MZ Kotorsko općine Doboj gdje bošnjaci povratnici nemaju nikakva prava pri zapošljavanju. Takav slučaj je I u MZ Koraće u općini Bosanski Brod gdje ljudi većinom rade po Hrvatskoj ili zemljama Zapada jer ne mogu dobiti posao u RS – u jer su Hrvati. Ovakav slučaj je zabilježen i u Kalesiji gdje samo jedan povratnik Srbin radi u javnoj instituciji. Diskriminacija pri zapošljavanju je prisutna na svim područjima BiH.

5. Implementacija Ustavnih amandmana o konstitutivnosti naroda
Amandmani na Ustav o konstitutivnosti naroda još uvijek nisu donešeni. Na nižim razinama vlasti i lokalne uprave povratnici nisu adekvatno zastupljeni. Bez obzira što povratnici, izbjeglice i raseljene osobe ne žele da se svrstavaju po nacionalnom ključu kada je u pitanju održivi povratak, vlasti, ipak, pretenduju najviše na podjeli po nacionalnosti. Takva podjela je zastupljena i pri zapošljavanju, a posebno je Komisija za izbjeglice BiH dodjeljivala sredstva po nacionalnom ključu pri dodjeli sredstava za rekonstrukciju, infrastrukturu, tako da se tim činom još više razvija mržnja među pripadnicima tri konstitutivna naroda, jer svaka se populacija smatra ugroženom I optužuje drugu stranu da se njima više pomaže. Kao što se čulo na skupu u u MZ Koraće u općini Bosanski Brod da mi jesmo jednaki ali nismo isti i tako će nas vlast uvijek tretirati.

6. Donošenje jedinstvenih Zakona socijalne i zdravstvene zaštite na nivou BiH
Ovi zakoni nisu još doneseni što su potvrdili i građani na skupovima jer imaju velike probleme u ostvarenju prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Tako jedan povratnik u MZ Bočinja općine Maglaj kaže da na birou ljudi nemaju pravo na liječenje. Ovakav slučaj je zabilježen i u pojedinim općinama Srednjebosanskog kantona kao što su Busovača, Kiseljak gdje ljudi žive a prijavljeni su u Kantonu Sarajevo radi regulisanja zdravstvnee zaštite. Povratnici u Istočnoj Bosni (Foča, Čajniče, Višegrad, Rudo), također žive na ovim područjima a prijavljeni su u Kantonu Sarajevo. Takav slučaj zabilježen je I u  Sebrenici, Zvorniku, Milići, Vlasenici, gdje povratnici žive a liječe se u Tuzli. Srbi koji su se vratili u Drvar, Glamoč liječničku zaštitu traže u RS -u, a povratnici u Posavinu se liječe u  Republici Hrvatskoj.

7. Uvođenje Ministarstva za Dijasporu BiH i promjena Zakona o državljanstvu
 Od 1.250 000 naših građana u Dijaspori, u 2010 39.500 imaju pravo izici na izbore,  jer su se morali ispisati iz bosanskohercegovačkog državljanstva zbog nepotpisanih bilateralnih odnosa sa evropskim državama u kojima žive. Tako da se iz BH državljanstva ispisalo više ljudi nego što se vratilo.

8. Dovršenje Reforme obrazovnog sistema u BiH
Reforma obrazovnog sistema u BiH nije završena što predstavlja veliki problem pri školovanju. Primjer u MZ Koraće općine Bosanki Brod i šire na prostoru Posavine  povratnici roditelji vode svoju djecu u škole u Republiku Hrvatsku (udaljene 25 kilometara) jer nemaju regulisan obrazovni sistem u svojoj općini ili mjesnoj zajednici  Problem je i uspostavljeni sistem “dvije škole pod jednim krovom” što je prisutno u mnogim općinama: Stolac, Gornji Vakuf – Uskoplje, Mostar, Jajce, Livno.  Također, u Odžaku povratnici bošnjaci uče po hrvatskom planu i programu, a nastavnički kadar je bošnjački  , i također kadar srpski u pojedinim mjestima predaje nastavu  po hrvatskom planu i programu.  Problem udaljenosti škola bez mogućnosti prevoza učenika prisutan je  u većim ruralnim povratničkim mjesnim zajednicama (u mjesnim zajednicama u općinama  Foča, Dobretići, Bosanska  Krupa, Glamoč, Bosanski Brod roditelji vode svoju djecu na nastavu u gradove koji su udaljeni od 4 – 10 kilometara).

9. Izmjena izbornog Zakona uvođenjem izborne jedinice za Dijasporu
Ne uvođenjem Izborne jedinice za Dijasporu i 39.500 građana koji su se prijavili da će izići na Izbore mogu da dovedu u pitanje svoje pravo da glasaju.

 

Rezime rezultata obilaska 49 općina I 137 mjesnih zajednica gdje se razgovaralo na temu “Analiza Platforme za izbjeglice, raseljene osobe I povratnike 2006 – 2010”:

  1. 43.000 neobnovljenih stambenih jedinica, a ukupno je neoobnovljeno u 145.000 stambenih jedinica u BiH
  2. 7.000 lica živi u kolektivnim centrima
  3. 2.700 lica je još bez električne energije
  4. od 0,8%  - 1% zaposlenih povratnika
  5. nepostojanje jedinstvenih zakona na nivou BiH  iz zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite
  6. zastupljenost korupcije u lokalnim vlastima kod rekonstrukcije stambenih objekata
  7. složena i zahtjevna u administracija onemogućava povratnicima obnovu stambenih jedinica  (povratnici čekaju i po dvije godine da im se odobre sredstva za rekonstrukciju; sporost u rekonstrukciji stambenih jedinica;  nedovoljno izdvojena sredstva za povratak; pojedine lokalne zajednice nisu zainteresovane da preuzmu odgovornost u procesu održivog povratka; povratnici  nisu dobrodošli u mjesne zajednice zbog političke nepodobnosti itd)
  8. nenamjensko trošenje sredstava od strane Komisije za izbjeglice BiH (40.000 000 KM predviđenih za povratak u većem dijelu su usmjerene za ostanak)

 

TIM ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA                                                                           PRESS SLUŽBA
                                                                                                                                                   UZOPI U BIH

 




Kontakt
informacije:


Telefon: 00387 33 239 604
Telefon: 00387 33 239 605
Fax: 00387 33 922 513

E-mail: uzopi@bih.net.ba
E-mail: ured@uzopibih.com.ba


Adresa:
Mihrivode 59
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

www.uzopibih.com.ba

https://www.youtube.com/UZOPI

https://www.facebook.com/uzopiubih

 


Članice Unije:

Unija u svom sastavu okuplja lokalna udruženja/ udruge, lokalne nevladine organizacije, kao i ostale organizacije civilnog društva kako u BiH, tako i van nje.
www.uzopibih.com.ba/clanice

Broj članica Unije:

 

POSTANITE ČLANICA UNIJE
Odlukom Statuta Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini omogućen je pristup Uniji svim udruženjima-udrugama izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i ostalim nevladinim organizacijama (NVO) u BIH i regionu.
www.uzopibih.com.ba/clanstvo

 


Članstvo Unije:

Unija posjeduje specijalni konsultativni status pri Ekonomskom i Socijalnom Savjetu Ujedinjenih Nacija (od 1997)

 

 

 


Pratite nas na: