Savez izbjeglica po ko zna koji put upozorio na težak život povratnika, a posebno teškoće u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i školovanje djece.

U organizaciji Saveza udruženja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika u Bosni i Hercegovini, održan je sastanak o aktuelnim pitanjima održivog povratka u BiH, sa predstavnicima nevladinih organizacija, udruženja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika iz 56 gradova, te Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.  Ovo udruženje navodi kako su, obilazeći povratnike u BiH, uočili niz problema u okviru procesa održivog povratka, posebno sporost u rješavanju problema ljudi koji još uvijek žive u kolektivnim centrima, odnosno onih kojim nije obnovljen stambeni prostor, a takvih je u Bosni i Hercegovini 43.000 porodica. 

 

O još nekim problemima, prije svega o pravu na ostvarivanje zdravstvene zaštite i pravu na školovanje djece, govori Alija Pavica, predsjednik Udruženja za povratak u Rogaticu: 

«Od 2000. godine, kada je počeo povratak na područje opštine Rogatica, do sada, vratilo se negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika opštine Rogatica. Veliki problem je to što svi nisu prijavljeni, što svi nisu izvadili lične dokumente odnosno CIPS-ove lične karte. Razlog za to je svakom poznat – ne mogu ostvarivati svoja prava u Rogatici odnosno u Republici Srpskoj, već ih moraju ostvarivati u Federaciji BiH. Prije svega je u pitanju zdravstvena zaštita, kao i ostvarivanje penzije, invalidnine i drugi segmenti od kojih svaki povratnik živi. Nadam se da će u narednom periodu vlasti, ali i nevladine organizacije, pridavati više značaja stvaranju baze podataka povratnika. Danas se mnogo priča o održivosti povratka, o projektima za održivost povratka. Međutim, ja ne mogu da shvatim da neko može praviti takve projekte a da nema osnovne pokazatelje o broju povratnika i njihovoj strukturi na bilo kojem području. Nadam se da ćemo se u narednom periodu više posvetiti ovom problemu, da se tačno zna i evidentira broj povratnika, koja je to njihova struktura i da se onda na osnovu toga rade projekti za povratnike. U ovom momentu je najosnovnija zdravstvena zaštita, jer znamo da je većina povratnika starih i iznemoglih. Neka mjesta i sela na području opštine Rogatica su udaljena od grada po desetak kilometara, tako da je te ljude teško tamo i prebaciti. A pošto se ne mogu tamo liječiti, onda moraju ići u FBiH. To je u ovom momentu jedan od najosnovnijih elemenata koji nedostaje u rješavanju njihovih pitanja. Isto tako, ne pridaje se veliki značaj povratku mladih, ne animiraju se, ne stimuliraju se, tako da danas na području opštine Rogatica imamo vrlo mali broj mladih ljudi. Dalje, problem je sa kadrovima. U Rogatici ne radi nijedan ljekar Bošnjak povratnik. Ista situacija je i u Žepi. Imamo problem s učiteljima. U Žepi imamo šestoro djece školskog uzrasta. Angažovali smo potpredsjednika Udruženja, koji je u penziji, da uči to šestero djece. Imamo također šestoro djece školskog uzrasta u Rogatici. Međutim, tu nemamo Bošnjaka povratnika koji bi tu djecu učio, tako da ta djeca uče po nastavnom planu i programu Republike Srpske.»  

 

Ferid Karić iz Udruženja povratnika Odžak navodi da je ova opština jedna od najuspješnijih u pogledu povratka svih na svoje: 

«U Odžak se do sad vratilo 55 posto nekadašnjih stanovnika. Snalaze se, mahom se bave poljoprivredom. Imamo razvijenu i drvnu industriju, pokrenulo se i nekih par firmi. Tako da u Odžaku, što se života tiče, neće biti nikakvih problema. Međutim, među povratnicima imamo još mnogo nezaposlenih ljudi, tako da je potrebno da se otvori još firmi, kao i da se poljoprivrednicima da još neki poticaj. Obrađeno je svega 50 posto površina. Potrebne su još neke mašine, alati, oruđa i tako dalje.» 

 

Izvor: Radio Slobodna Evropa
29.10.2007